Dok sjever Europe u biciklistički promet i cikloturizam ulaže oko 25 eura po stanovniku godišnje, te se više od četvrtine lokalnih dnevnih putovanja obavlja biciklima, Zagreb ulaže tek jednu kunu po stanovniku godišnje, a Hrvatska od 2014. do 2020. godine iz EU fondova na raspolaganju ima više od 1,2 milijarde kuna za biciklistički promet i cikloturizam, priopćio je Sindikat biciklista.
Prema istraživanju Europske biciklističke federacije (ECF), Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2020. godine iz EU fondova na raspolaganju ima više od 1,2 milijarde kuna za biciklistički promet i cikloturizam, stoji u priopćenju. Cilj istraživanja ECF-a o ulaganju u biciklistički promet i cikloturizam na razini EU, je da se potencijalnim korisnicima olakša pronalaženje mogućnosti ulaganja u biciklistički promet i cikloturizam koristeći EU fondove.
Sindikat biciklista je istaknuo da gradovi na sjeveru Europe izravno u projekte biciklističke infrastrukture ulažu približno od 20 do 25 eura po stanovniku godišnje, te se više od četvrtine lokalnih dnevnih putovanja obavlja biciklima. Za razliku od toga, zemlje jugoistočne Europe ulažu daleko manje.
"Primjerice, Zagreb s proračunom za cestovnu prometnu infrastrukturu od preko 550 milijuna kuna godišnje, prema okvirnim procjenama ulaganja temeljem gradskih proračuna iz prethodnih godina, za biciklistički promet izdvaja između nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna, i to primarno za označavanje isprekidanih žutih crta na pješačkim površinama. Preračunato, u Zagrebu godišnji proračun za biciklističku infrastrukturu varira od 10-ak lipa do jedne kune po stanovniku", upozorili su.
Sindikat biciklista je stoga na adrese šest gradova Hrvatske poslao upit o udjelu ulaganja u biciklistički promet u 2016. godini u odnosu na cjelokupni budžet za promet. Osvrnuo se na pitanja o planiranju i provedbi projekata ili aktivnosti za popularizaciju bicikla kao zdravog, ekološkog i jeftinog načina prijevoza, o gradnji i održavanju biciklističke infrastrukture i slično.
Prema odgovorima koje su dobili, Koprivnica je najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s relativno velikim ulaganjima u održivi promet, a posebno u infrastrukturu za bicikliste i pješake, priopćili su.
Sindikat je istaknuo kako je na samom začelju po transparentnosti objave podataka Zagreb, čija ulaganja u biciklistički promet već treću godinu za redom u prosjeku čine manje od jedan posto ulaganja.
"Neugodno je iznenadila Rijeka koja ove godine nema predviđena ulaganja u biciklističku infrastrukturu, ali pozdravljamo činjenicu da ulažu u Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) kojim se nadaju privući sredstva Europske unije za razvoj održivog prometa", priopćio je Sindikat biciklista. Gradovi poput Samobora, Metkovića i Pule transparentno su prikazali relativno mala ulaganja u biciklistički promet, dodali su.
