S 253 zaposlena, Hrvatski veterinarski institut (HVI) drugi je najveći znanstveni institut u Hrvatskoj, ali i mjesto koje je zbog sumnjivih financijskih poslova pod povećalom državnih institucija. Da se ondje izvlače milijuni kuna javnog novca sumnja dr.sc. Tomislav Bedeković, zaposlenik tog instituta u Laboratoriju za dijagnostiku bjesnoće i opću virologiju, koji je ujedno i tamošnji sindikalni povjerenik Hrvatskoga sveučilišnoga sindikata.
Uz znanstvenu djelatnost, HVI se bavi i dijagnostikom zaraznih i nametničkih bolesti životinja, ispitivanjem hrane životinjskoga podrijetla i hrane za životinje te provjerom veterinarsko-medicinskih pripravaka. Upravo su ti poslovi generirali niz nepravilnosti zbog kojih je Bedeković još u ljeto 2019. godine podnio kaznenu prijavu USKOK-u protiv ravnatelja Instituta Borisa Habruna te članova Upravnog vijeća.
Novac od Ministarstva poljoprivrede prikazuju kao vlastiti prihod
Bedeković sumnja da u HVI-u već godinama funkcionira "sofisticirani sustav izvlačenja javnog novca" koji se prikazuje kao vlastiti prihod da bi se njime "pumpale" plaće pojedinaca u Institutu. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u više je navrata prozivao Habruna za netransparentnost rada i zlouporabu položaja i ovlasti te u ljeto 2017. godine podnio zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) za provedbom upravnog nadzora nad zakonitošću rada HVI-a. Nalaz upravnog nadzora dostavljen je tek u lipnju ove godine, slučajno ili ne – nedugo nakon što je Bedeković podnio kaznenu prijavu zbog nečinjenja i protiv tadašnje ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.
HVI je pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja iz čijeg se budžeta financira, odnosno isplaćuju plaće zaposlenicima, a glavni posao Instituta trebao bi biti znanstveni rad. No, prema Statutu HVI-a suosnivač Instituta je i Ministarstvo poljoprivrede, iako smo u posjedu maila spomenutog Ministarstva koje to negira. Bedeković upozorava upravo na to da iz tog odnosa proizlaze nezakonitosti u radu Instituta jer Upravno vijeće nije u skladu sa Zakonom o znanošću i visokom obrazovanju koji propisuje da osnivač, a to je u ovom slučaju Ministarstvo znanosti mora imati većinu.
'Sustav je oformljen da bi se izvlačio javni novac'
Ministarstvo poljoprivrede svake godine putem ugovora transferira HVI-u velika novčana sredstva – i do 70 milijuna kuna – koja su najvećim dijelom namijenjena za provedbu pretraga na zarazne i nametničke bolesti poput klasične svinjske kuge i afričke svinjske kuge. No "kvaka" je u tome što HVI novac dobiven od Ministarstva poljoprivrede knjiži i prikazuje kao vlastiti prihod te ga dijelom koristi za "pumpanje" plaća nekim svojim zaposlenicima kroz stimulacije i razne dodatke, tvrdi naš sugovornik Tomislav Bedeković. Budući da se radi o strogo namjenskom novcu iz državne blagajne, isti se ne bi smio prikazivati kao profit, a što navodi i mišljenje Ministarstva financija. Bedeković upozorava kako je još dramatičnije što Ministarstvo poljoprivrede uopće nije upoznato s troškovnikom pretraga, nego iste predlaže Institut pri čemu su upravo cijene pretraga uvećane za gotovo 100 posto od istovjetnih pretraga koje obavljaju drugi.
"Mimo onoga što HVI dobije od Ministarstva poljoprivrede, prihodi Instituta su zanemarivi. Sustav je oformljen zato da se izvlači javni novac", sumnja naš sugovornik dodajući kako mu je neshvatljivo da HVI, kao znanstveni institut, na računu ima više od 150 milijuna kuna.
27.01.2020., Zagreb - Konferencija za medije Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) na temu Malverzacije na Hrvatskom veterinarskom institutu. Tomislav Bedekovic. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
HVI: 'Kakav god tretman imala, sredstva se namjenski troše'
"Nalaz Upravnog nadzora koji smo dobili na uvid pokazao je da to nisu vlastiti prihodi HVI-a, iako se tako prikazuju. Taj novac troši se kao vlastiti prihod i bez ikakvog nadzora te suprotno internom pravilniku, a što je potvrdio i nadzor Državne revizije", tvrdi Bedeković.
S druge strane, HVI od Ministarstva znanosti i obrazovanja godišnje dobije oko 7 milijuna kuna za plaće, održavanje i ostale tekuće troškove. Naš sugovornik kaže da je oko 35 djelatnika HVI-a na budžetu MZO-a, dok ostali dobivaju plaće iz sredstava koja se prikazuju kao tzv. vlastiti prihodi. Isto su nam potvrdili i iz samog HVI-a.
"lako je Hrvatski veterinarski institut javni znanstveni institut, od ukupno 253 zaposlenika samo njih cca. 11 posto prima plaću iz državne riznice, dok plaće ostalih zaposlenika i većinu troškova Institut podmiruje pružanjem laboratorijskih usluga prvenstveno Ministarstvu poljoprivrede, i bez obzira kakav god tretman predmetna sredstva imala ona se namjenski koriste", odgovorio je na naš upit tajnik HVI-a Dražen Štefanović.
'Vlastiti prihodi uvelike veći od iznosa isplaćenih stimulacija'
Štefanović također kaže da Institut godišnje prihoduje 15 do 20 posto sredstava od vlastite djelatnosti na tržištu za usluge koje obavlja za proizvodne pravne osobe i pravne osobe u poslovanju s hranom.
"Vlastiti prihodi Instituta ostvareni pružanjem usluga na tržištu uvelike premašuju rashode zbog isplaćenih stimulacija zaposlenicima. Prihodi ostvareni od ugovora s Ministarstvom poljoprivrede moraju se koristiti za podmirenje plaća 222 zaposlenika, hladnog pogona i drugih troškova redovitog rada", kazali su nam u HVI-u.
Na Bedekovićeve prozivke i prijave iz HVI-a odgovaraju da je on do 31. svibnja 2019. godine obnašao dužnost predstojnika Odjela za virologiju i bio jedan od najbližih suradnika ravnatelja Habruna. "Interesantna je činjenica da takve konstatacije nije postavljao prijašnjih godina, kada su ugovori s Ministarstvom poljoprivrede bili čak i financijski vrjedniji u odnosu na ovu i proteklu godinu“, rekoše nam u Institutu.
Ravnatelj sam donio Pravilnik o plaćama i odlučivao o iznosima
Bedeković, pak, kaže da je lanac nepravilnosti uočio kada je u proljeće 2019. zatražio interni Pravilnik o plaćama, ali ga nije dobio na uvid, iako je trebao biti dostupan svim zaposlenicima. Ispostavilo se da Pravilnik nije valjan jer ga nije potvrdilo Upravno vijeće, nego ga je ravnatelj Habrun sâm donio i na svoju ruku odlučivao kome će se i u kojem iznosu isplaćivati stimulacije i dodaci.
"Nikakvih reakcija nije bilo, a Upravno vijeće trebalo je sukladno Zakonu o ustanovama zbog toga razriješiti ravnatelja“, tvrdi Bedeković.
Upravno vijeće, stjerano uza zid, potom je potvrdilo Pravilnik o plaćama. Inače, ravnatelj HVI-a Habrun nedavno je u emisiji Provjereno Nove TV na izravno pitanje je li sam sebi propisivao koliku će dobiti plaću odgovorio potvrdno.
"Stvarni godišnji prihodi HVI-a su oko 15 milijuna kuna, dok je sve ostalo javni novac koji se troši suprotno mišljenju Ministarstva financija, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne reagira“, kaže Bedeković napominjući da je prije pet godina na to upozorio i tadašnji predsjednik Upravnog vijeća HVI-a Miljenko Šimpraga, ali je potom bio smijenjen.
Stimulacije pojedinim zaposlenicima i do 71 posto?
Nakon uvida u nalaz Upravnog nadzora Ministarstva znanosti i obrazovanja provedenog u HVI-u 2017., a dostavljenog tek u lipnju ove godine, upitali smo odgovorne u HVI-u je li točno da su iz tih prihoda isplaćivani dodaci i uvećanja na plaće te druge stimulacije. Konkretno, u nalazu stoji kako većina zaposlenika HVI-a ostvaruje stimulacije u postocima od 2 do 71 posto, a sâm ravnatelj Habrun uz ostvaren neto dohodak iz Državnog proračuna u iznosu od 15.731,76 kuna ostvaruje kao dodatak još i neto iznos od 7.488,59 kuna. U odgovoru tajnika Štefanovića navodi se da Habrun "ima dodatak od 25 posto za rad na tržištu koji se isplaćuje iz vlastitih prihoda sukladno Pravilniku o plaćama Instituta, te stimulaciju kao i svi drugi djelatnici Instituta". Također tvrdi da je "potpuno neistinit podatak“ da većina zaposlenika Instituta ostvaruje stimulacije u postocima od 2 do 71 posto. No, zašto to onda stoji u nalazu Upravnog nadzora?
"Kako tijekom upravnog nadzora od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja nije zatraženo nikakvo pojašnjenje sadržaja platnih listi, donesen je pogrešan zaključak od strane Ministarstva", odgovaraju nam iz HVI-a dodajući kako nalaz Upravnog nadzora "nije konačan" jer im još nije dostavljen na očitavanje i davanje primjedbi.
No, slične podatke o stimulacijama i dodacima potvrdio je i nalaz Državne revizije koja je, među ostalim, utvrdila da i sam tajnik Štefanović prima dodatak od 60 posto.
Dva ugovora i dvije plaće, a jedno puno radno vrijeme
Ali, to nije sve. Bedeković nam je kazao, dajući na uvid i vlastite obračunske liste plaća, kako dio zaposlenika HVI-a (uključujući i njega) zapravo prima dvije plaće. Ispada, naime, da uz plaću koja im se isplaćuje iz budžeta Ministarstva znanosti i obrazovanja istodobno rade još jedan posao u punom radnom vremenu.
"Mene MZO plaća za puno radno vrijeme od osam sati, a dobivam još i plaću za tzv. rad na tržištu. Tumačenje vodstva HVI-a da mi oni isplaćuju razliku do drugog radnog mjesta ne stoji, jer ja moram ovo prvo radno mjesto popuniti s osam sati. Kada onda stignem napraviti to na tržištu? To je kvaka svega“, ističe Bedeković.
Dodaje kako su pojedini djelatnici s ugovorima za znanstvena radna mjesta od Ministarstva znanosti dobili ugovore i na niža stručna radna mjesta, a da im je pritom plaća ostala ista.
"Sporni su i dodaci koje određuje proizvoljno ravnatelj uz podršku Upravnog vijeća te stimulacije koje se isplaćuju suprotno Zakonu o plaćama u javnim službama, a na što je upozorio i Upravni nadzor. Ispada kako pojedinci primaju dodatno i do jednu prosječnu plaću kao stimulaciju i to svaki mjesec", ističe Bedeković.
Ministarstvo znanosti: 'Nalaz smo uputili Državnom inspektoratu i DORH-u'
Na naše pitanje odakle mu se isplaćuje drugi dio plaće, Bedeković kaže kako je to valjda ono što HVI zaradi na tržištu.
"To znači da MZO mene plaća da na tržištu radim za nekog drugoga. Ako ja radim 50 posto na tržištu, automatski mi se plaća iz državnoga proračuna preko MZO mora smanjiti za 50 posto. To je poanta normiranja rada, ali ovdje je to jedan krug korupcije. MZO vam daje plaću i uopće ne pita zašto vam daje plaću, a isti ti ljudi koji dobivaju plaću za rad u znanosti, obavljaju i rad na tržištu u vremenu kad bi trebali odrađivati plaću koju isplaćuje MZO. A rad na tržištu je najvećim djelom zapravo namjenski novac Ministarstva poljoprivrede koja se knjiži kao vlastiti prihod", opisuje Bedeković taj "začarani krug" i dodaje kako je normiranje rada na Institutu započelo tek nedavno, nakon njegovih prijava.
Upitali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja znaju li da oko 35 zaposlenika HVI-a, koji primaju plaću iz budžeta tog ministarstva, istodobno "na papiru“ rade dva posla u punom radnom vremenu te jesu li poduzeli išta u vezi toga. Odgovoreno nam je kratko, ali potvrdno.
"Ministarstvo znanosti i obrazovanja je sukladno članku 113. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju provelo postupak upravnog nadzora nad spomenutim institutom. U svom nalazu i mišljenju od dana 23. studenoga 2020. Ministarstvo je utvrdilo određene nepravilnosti vezane uz pitanja koja i sami navodite. U tome smislu Ministarstvo je svoj nalaz i mišljenje uputilo Državnom inspektoratu Republike Hrvatske te Državnom odvjetništvu RH radi daljnjeg nadležnog postupanja.“
Milijunski ugovori s HVI potpisani bez javnog natječaja
Istražujući ovaj slučaj obratili smo se i Ministarstvu poljoprivrede pitavši je li i zašto ministrica Marija Vučković potpisala milijunske ugovore bez javnog natječaja s Hrvatskim veterinarskim institutom u vrijednosti od oko 60 milijuna kuna. Odgovoreno nam je, među ostalim, da Ministarstvo poljoprivrede sklapa jednogodišnje ugovore sa HVI-om "u cilju zaštite javnih interesa radi sprječavanja širenja zaraznih bolesti životinja i osiguranja veterinarskog javnog zdravstva, a koje usluge HVI obavlja na temelju isključivog prava utemeljenog na posebnom zakonu, u ovom slučaju Zakonu o veterinarstvu, zbog čega nije potrebno provoditi javne natječaje".
"Dodatno želimo naglasiti da se način sklapanja predmetnog Ugovora između Ministarstva poljoprivrede i Instituta nije mijenjao tijekom godina, jer je obveza nadležnog tijela omogućiti stručno, brzo i učinkovito postupanje ovisno o epidemiološkoj situaciji i drugim ugrozama“, odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.
