Broj nezaposlenih smanjio se u ožujku za približno 5000 u odnosu na kraj veljače. Najtraženija zanimanja, ako je suditi prema slobodnim radnim mjestima koje su poslodavci prijavili, i dalje su ona u ugostiteljstvu, točnije konobari su najtraženiji.
Slijede ih kuhari, čistačice, ali i trgovci. Kako piše Večernji list, u prva dva mjeseca 2021., tvrtke i javne ustanove prijavile su 32.000 slobodnih radnih mjesta, što je 10.000 radnih mjesta manje nego u istom razdoblju 2020., te su tvrtke u tom razdoblju zaposlile oko 18.000 osoba.
Primjerice, samo u veljači je najveći broj slobodnih radnih mjesta, koji je iznosio oko 4000, pristigao iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te posluživanja hrane. Taj sektor se oprezno priprema za sezonu i za sada više traži i razgovara nego što zapošljava.
Traženi radnici i u prerađivačkoj industriji
Prerađivačka industrija slijedi odmah nakon ugostitelja jer je taj sektor tražio nešto manje od 3000 radnika, dok je zaposlio oko 2000. Poslije toga ide građevinarstvo koje je imalo više od 2000 slobodnih pozicija, dok su 900 radnika uspjeli zaposliti. U siječnju i veljači obrazovni sektor tražio je 2000 radnika te ih 1000 zaposlio.
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb bile su djelatnosti koje su tražile osobu više. Taj sektor bi, sudeći prema oglasima, odmah mogao zaposliti oko 4000 zdravstvenih radnika i njegovatelja, samo kada bi ih našli. Večernji list piše da se broj nezaposlenih ovaj tjedan spustio na oko 157.000, dok su s jučerašnjim danom poslodavci oglasili oko 19.000 slobodnih radnih mjesta. Iz dana u dan, broj novih oglasa i traženih radnika se lagano povećava. Premda je to puno manje nego prije, opet, nagovještava da ipak nije sve zamrlo.
"Velike nade su se polagale u ovu godinu i početak oporavka, no nisam optimističan, situacija oko nas je loša, pa je pitanje što će biti s putovanjima i turizmom. U obnovi se krije veliki potencijal, nešto novca ima, investicije su izvjesne i moguće, no tek ćemo vidjeti koliki će impuls iz tog dijela doći na tržište rada", komentirao je za Večernji list, Davorko Vidović, savjetnik za tržište rada HGK.
Potražnja zanimanja s diplomom - najtraženiji obiteljski liječnici
Izvan granica Hrvatske traže se radnici u građevini jer na domaćoj burzi rada uglavnom nema raspoloživih radnika tog sektora. Tako se građevinski radnici traže u Sjevernoj Makedoniji, Ukrajini, na Kosovu i nekim azijskim zemljama. Uz zidare i ostale majstore, tvrtke na burzi su u potrazi i za skoro 170 inženjera građevine, a otvoreni su i natječaji za 130 inženjera strojarstva, 60 arhitekata i 92 inženjera elektrotehnike.
"Živimo u neizvjesnim vremenima, no i dalje jedan dio djelatnosti normalno posluje što sugerira da će postojati potreba za novim radnim mjestima. IT sektor ima svoje kanale zapošljavanja mimo državne burze, robni izvoz je u relativno malom padu, građevinski sektor raste. Je li to razlog za optimizam, ne znam, ali svakako veseli da je u zadnjem kvartalu prošle godine došlo do znatnog rasta investicija", govori glavna ekonomistica HUP-a, Iva Tomić.
Kada se gledaju profesije s fakultetskom diplomom, najveća je potražnja i dalje za liječnicima opće prakse. Njih se u siječnju i veljači tražilo preko 500, a tu je i potraga za više od 70 liječnika specijalista, 40 farmaceuta, 50 zubara.
Ekonomisti najbrojnija skupina nezaposlenih s diplomom
Najbrojnija skupina nezaposlenih s fakultetskom diplomom i dalje su ekonomisti te je za njih bilo otvoreno malo manje od 500 slobodnih radnih mjesta. Što se tiče pravnika, za njih 230 raspisan je natječaj. Odgajatelji u vrtićima tražili su se kada je u pitanju obrazovni sustav, i to njih preko 700 tijekom prva dva mjeseca 2021. Oko 25.000 nezaposlenih ima fakultetsku diplomu, a njih 14.000 ima fakultet i magisterij, dok ih 11.000 ima prvi stupanj visokog obrazovanja ili višu školu.
14.05.2018., Zagreb - Diploma Ekonomskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu.
Photo: Igor Soban/PIXSELL
"Ne zvuči mi pretjerano optimistično to što je država jedan od vodećih poslodavaca koji generira radna mjesta bilo zbog zamjena za bolovanja ili umirovljenja. Trenutačno se u privatnom sektoru radna mjesta čuvaju kroz potpore, ali postoje granice do kojih i država može ići", govori Vidović pesimistično za Večernji list.
Za usporedbu, u odnosu na isto razdoblje 2020., u građevini je trenutačno oko 6000 zaposlenih radnika više nego prošle godine. U IT sektoru i komunikacijama je oko 2000 osoba više, a u obrazovanju oko 1700. Oko 3000 radnika manje zapošljava prerađivačka industrija, trgovina oko 5000, dok ugostitelji i hoteli u minusu zapošljavaju 6500 manje ljudi.
