Savez samostalnih sindikata Hrvatke (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) prozvali su Vladu da je prilikom izrade novih mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) pogazila socijalni dijalog, a predložene mjere će, po njihovu mišljenju, "ušminkati" statistiku, ali i potaknuti dalje iseljavanje.
Sindikati su u priopćenju medijima ocijenili da je Vlada donijela nove mjere kao da u Hrvatskoj "nije ni bilo vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja" pa se, umjesto ograničavanja mjere pod nazivom 'stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa'(SOR), ona širi na nove korisnike.
Podsjećaju da je ministar rada Tomislav Ćorić na sjednici Vlade u četvrtak "uz odobravanje prisutnih, uključujući i samoga predsjednika Vlade", predstavio novi paket zakona kao uvjet za uvođenje starih/novih mjera APZ-a, koji bi trebao riješiti probleme mladih i dugotrajno nezaposlenih.
Za to je osigurano je 1,5 milijarda kuna od kojih gotovo polovina za SOR, a prema ministrovu planu, smatraju sindikati, "SOR će se sada odnositi na svaku osoba do 30 godina starosti jer se s obrtničkih zanimanja i fakulteta širi i na četverogodišnju srednju školu".
SOR je pak, smatraju sindikati, trebalo ograničiti radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što je prporučila i vanjska evaluacija.
Ukida se plaćeni prijevoz; pripravništvo nestaje; SOR mladima jedina ulaznica na tržište rada
"Odjeknula je i ministrova najava povećanja naknade zbog usklađivanja s minimalnom plaćom, ali je ministar prešutio ukidanje plaćenoga prijevoza koji se prebacuje na poslodavce s tim da ga oni nisu obvezni platiti. Lako je moguće da će SOR-ovac dobiti 200-tinjak kuna višu naknadu, ali izgubiti do tisuću kuna plaćenoga prijevoza", ukazuju sindikati.
Upozoravaju kako ministar rada "također prešućuje da su se do 2010. mladi bez iskustva kod svih poslodavaca (privatnih ili javnih) zapošljavali kao pripravnici, u radnom odnosu s radnim i socijalnim pravima te s plaćom, u pravilu, u visini 70 posto od plaće pripadajućeg radnog mjesta, ili putem ugovora o radu s probnim radom". Širenjem opsega SOR-a on sada mladima postaje jedinom ulaznicom na tržište rada, dok je pripravništvo posve nestalo.
Sindikati podsjećaju da je "SOR kao najpoznatiji oblik skidanja mladih iz evidencije nezaposlenih bez ulaska u zaposlenost, prisutan od 2010. u Zakonu o radu kao besplatan rad onih kojima su radno iskustvo ili stručni ispit zakonski uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja". Zakonom o poticanju zapošljavanja SOR se pak 2012. uz mjere APZ-a i širi i na privatni sektor, uz mjesečnu novčanu naknadu za rad u punom radnom vremenu: prvo 1600 kuna (iznos neoporezive stipendije), zatim 2400 kuna (minimalna plaća), a uskoro bi trebala iznositi 2620 kuna (usklađivanje s rastom minimalne plaće), s mirovinskim osiguranjem te, po potrebi, zdravstvenim. Kasnije je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) počeo plaćati i prijevoz.
I ovoj je vladi najvažnije 'ušminkati' statistiku, posebice pred lokalne izbore
Sindikati upozoravaju da zaposlenost u Hrvatskoj gotovo da ne raste jer, tvrde "SOR-ovci nisu zaposleni, a poslodavci koji trebaju radnike sada uzimaju besplatne SOR-ovce. SOR se koristi i umjesto ugovora o radu s probnim radom - na taj način sama država potiče eroziju relativno stabilnih oblika rada prema nestabilnima jer rad započinje 'neradnim' odnosima". Konačno pak, uvjereni su sindikati, "SOR-ovci postaju nelojalna konkurencija radnicima, a dugoročno štete sami sebi jer pada cijena rada - naime, dugotrajno 'upumpavanje' znatnih sredstava u besplatan rad ne može proći bez poremećaja na tržištu rada".
Posljedice toga su, ocijenili su, da Hrvatska ostaje pri vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih, ali i one koja ukazuje na negativne demografske trendove. Nastavlja se iseljavanje, zbog potplaćenosti i loših uvjeta rada, s nezaposlenošću na trećem mjestu kao razlog odlaska.
Dodatno pak otvaranjem granice za strane radnike u deficitarnim zanimanjima država nastavlja rušiti cijenu rada i time potiče daljnje iseljavanje. Sindikati ističu kako "ne prozivaju" strane radnike, već državu zbog nepokretanja kvalitetnijih mjera, koje sindikati godinama predlažu.
"I ovoj je vladi najvažnije 'ušminkati statistiku, skinuti što više mladih iz evidencije HZZ-a, posebice pred lokalne izbore, a nevažno je što to zaposlenost neće rasti", tvrde. Sindikati smatraju kako "ministar zasigurno nije pogazio socijalni dijalog bez odobrenja predsjednika Vlade, što nije poslodavcima problem jer im vladine mjere idu njima u korist, ali je bilo važno isključiti sindikate".
Istovremeno je pak, navode "zatražio naše razumijevanje i potporu za hitnost zakona" (kreću 1. ožujka, mada ih je vlada planirala tek za II. kvartal ove godine) jer njih su ionako 'izradili njegovi vrhunski stručnjaci i tako su kvalitetni da će riješiti sve probleme, kao da prethodne vlade nisu tvrdile isto".
Misli li Vlada uistinu da se ovakvim mjerama zautaviti odlazak mladih iz Hrvatske, pitanje je koje su na kraju postavili potpisnici priopćenja, predsjednici SSSH-a, NHS-a i MHS-a Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić.
