Predstavnici sindikata poručili su u srijedu, nakon početka pregovora s resornim ministarstvom o sklapanju dodataka kolektivnim ugovorima, da neće pristati na smanjenje prava u javnim službama, upozoravajući na štetne posljedice ustraje li Vlada u toj namjeri.
Vlada predlaže da se zbog gospodarske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa zaposlenima u javnim i državnim službama ne poveća osnovica u lipnju i listopadu, kao i da ostanu bez božićnice i regresa za ovu godinu.
Glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić prozvao je predstavnike Vlade za "destrukciju argumentiranog dijaloga".
Ustvrdio je da ni jedan ozbiljan ekonomist u zemlji ne podržava smanjivanje ukupne potražnje ni primanja ljudi u javnim službama, te da ni jedna zemlja u EU ne smanjuje primanja, a neke i podižu plaće u javnom sektoru.
'Naša Vlada ide obrnutim putem'
No, hrvatska Vlada, kaže Ribić, ide obrnutim putem jer dolaze izbori pa želi zadovoljiti pritisak utjecajnih poslodavaca i dijela medija.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručio je da Vlada nema moralno pravo tražiti smanjenje plaća i materijalnih prava u javnim službama, a još manje ima prava tražiti da se ne povećaju plaće zaposlenima u odgoju i obrazovanju koji tek trebaju dostići razinu plaća ostalih u javnim službama.
"Ako Vlada ostane na tom prijedlogu, to znači da je ponovno zabetonirala zaposlene u odgoju i obrazovanju na najnižu moguću plaću visoke stručne spreme u sustavu javnih i državnih službi", rekao je Mihalinec.
Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka poručio je da javni sektor izvlači zemlju iz krize, dok je dio sustava znanosti prenapregnut te u izvanrednim okolnostima radi izuzetno dobro. "Ovo bi svakako bilo shvaćeno kao kazna", kazao je.
'Tražili smo da povuku prijedlog'
Sindikalni predstavnici, dodao je, upozorili su na razmjere štete ustraje li Vlada u zahtjevu za odustajanjem od dogovorenog povećanja osnovice i božićnicom i regresom.
"Tražili smo da povuku prijedlog, da još jednom dobro razmisle kuda to vodi", rekao je Radeka i najavio da će se sindikati o svemu očitovati kad pisanim putem dobiju prijedloge.
Aladrović: Ne predlažemo smanjenje plaća
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Alardović izjavio je u srijedu nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije suspendira dogovoreni rast plaća dva puta po dva posto do kraja godine.
Aladrović je nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u izjavi novinarima naglasio da prijedlog Vlade ne sadrži smanjenje plaća.
"Međutim, očekivana povećanja plaća, koja smo dogovarali u trenutku kada nismo mogli predvidjeti krizu prouzročenu pandemijom, stavili smo do 31. prosinca u suspenziju. Predlažemo da se odustane od najavljenog povećanja osnovice dva puta po dva posto, uz pripadajuća materijalna prava, dakle božićnice, regres i jubilarne nagrade", kazao je Alardović.
19.07.2019., Zagreb - Saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo raspravlja o povjerenju novom ministru Josipu Aladrovicu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Pojasnio je da bi fiskalni učinci tog koraka doveli do uštede od preko milijardu kuna, a s obzirom na ekonomsku situaciju svi se mogu složiti kako su ekonomski pokazatelji i projekcije pada PDV-a takvi da se moraju raditi uštede.
'Nismo naišli na razumijevanje'
Vlada je zbog toga sindikatima u pregovorima ponudila da odustanu od ranije ugovorenih prava, ali oni su to odbili.
"Nismo naišli na razumijevanje situacije, nastavit ćemo pregovore u kontekstu toga da će se ipak shvatiti težina situacije i da ono što smo ponudili ne podrazumijeva smanjenje plaća već isključenje povećanja plaća", rekao je Aladrović.
Na opasku novinara da tu milijardu uštede naspram državnom zaduženju sindikati ocjenjuju besmislenom, Alardović je odgovorio kako najbolji uvid u situaciju ima ministar financija.
"Činjenica je da je predviđeni deficit 25 milijardi kuna, a pad BDP-a 9,4 posto. Već smo imali preraspodjelu proračuna, gdje svi resori traže uštede. Do sada nismo ulazili u uštede u materijalnim pravima, ali u idućem periodu to će biti nužno kako bi ustabilili javne financije", poručio je.
