Čelnici tri sindikalne središnjice ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare da četvrti krug porezne reforme u velikoj mjeri ide na ruku poslodavcima dok radnicima ostavlja mrvice.
U Savezu samostalnih sindikata (SSSH) , Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) i Matici hrvatskih sindikata (MHS) tvrde da novi krug reforme neće imati utjecaj na najniže plaće u Hrvatskoj niti će zaustaviti iseljavanje mladih, dok će s druge strane napuniti džepove trgovaca i ugostitelja.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel kaže da porezna reforma najviše ide na ruku poslodavcima dok građanima ostavljala mrvice. "I ovim četvrtim krugom rasterećenja najmanje nezadovoljni će biti poslodavci" , ustvrdio je.
Mjeru za mlade radnike prema kojoj će oni do 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina plaćati 50 posto tog poreza Novosel je nazvao "populističkom" jer, kako je kazao, to neće zaustaviti mlade da odlaze van, a napravit će diskriminaciju u odnosu na ostale radnike.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez.
Sever je ocijenio da Vlada vodi politiku podilaženja poslodavcima pod svaku cijenu, a preko leđa radnika i države.
"Vlasti kukaju da im nedostaje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a podilaze poslodavcima klizajući u prostor neoporezivih davanja. Činjenica je da od toga neće imati koristi ni mirovinsko ni zdravstveno, a niti će imati koristi radnici s najnižim ili prosječnim plaćama", kazao je.
Makroekonomist MHS-a Matija Kroflin smatra da je četvrti krug porezne reforme najlošiji dosad jer, tvrdi, niti će potaknuti dodatni rast BDP-a niti povećati plaće šireg kruga građana, niti smanjiti cijene.
"Velika većina poreznih prihoda koji će se kroz ovu reformu izbiti iz državnog proračuna baca se uludo, gotovo tri milijarde kuna od ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde kuna odnosi se na smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto i na smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo", kazao je Kroflin.
Dodao je kako će tih tri milijarde kuna na kraju završiti u džepovima trgovaca i ugostitelja, bez smanjenja cijena.
Mjeru za mlade nazvao je nepromišljenom. "Porezne promjene ne nude odgovore na trendove iseljavanja niti rješavaju goruće hrvatske probleme, iz ovih mjera čak ne vidim ni nekakav politički racio, to čak nisu ni predizborne mjere", ustvrdio je Kroflin.
Sindikati su pozvali Vladu da učini više na podizanju plaća u Hrvatskoj. Predložili su povećanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4370 kuna, koliko iznosi 60 posto medijan plaće, povećanje minimalne plaće na 4370 kuna bruto, te kod poreza na dohodak vraćanje međustope od 12 posto za plaće do 17500 kuna.
Od četvrtog kruga porezne reforme sindikalci su pozitivnim ocijenili uvođenje u neoporezive primitke troška prehrane i troška plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Ćorić: Svatko ima pravo na svoj stav o poreznoj reformi
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u ponedjeljak da svatko, uključujući i koalicijske partnere, ima pravo na stav o svakom pitanju pa i o detaljima tako krupnog zahvata kao što je porezna reforma, ali da je Ministarstvo financija najpozvanije da o tome govori.
Ćorić je to rekao odgovarajući na novinarsko pitanje je li normalno to što koalicijski partner HNS najavljuje da će u saborsku proceduru poslati svoje izmjene.
"Normalno da o svakom pitanju o kojem smo i danas razgovarali svatko iole informiran ima svoj stav pa onda i detaljima tako krupnog zahvata kako što je porezna reforma, rekao je Ćorić nakon potpisivanja ugovora o dodjeli gotovo 30 milijuna kuna sa svrhom jačanja kapaciteta HGSS-a.
Odgovorio je da njemu ništa ne smeta pa tako ni to što se koalicijski partneri ponašaju kao oporba.
Unatoč kritikama koje na račun porezne reforme dolaze iz redova sindikata i koalicijskih partnera, Ćorić je uvjeren da je ministar financija Zdravko Marić s timom stručnjaka promišljao taj koncept dugoročno, uvažavajući probleme koje nadilaze sam porezni sustav.
Primjerice, mjera poreznog rasterećenja osoba mlađih od 25, odnosno 30 godina, je demografske prirode, kazao je ministar, dodavši da i to treba imati na umu.
Ustvrdio je da u potpunosti shvaća one koji promišljaju malo drugačije, ali treba imati na umu da je Ministarstvo financija sa stručnjacima koje okuplja u okviru radne skupine najpozvanija institucija da progovara o tome.
Nije se složio kako je mjera poreznog rasterećenja mlađih osoba kratkoročna jer dio mladih na tržište rada ulazi već s 18 godina pa će se ona na njih odnositi 12 godina radnog vijeka, dok će se na mlade koji na tržište rada ulaze nakon fakulteta, s 23 ili 24 godine odnositi šest godina.
