Sindikalne najave vruće jeseni već su tradicionalne i uobičajene. Nisu izostale ni ovo ljeto. Do sada su to, uglavnom, bile prazne prijetnje. No, s obzirom na sve težu gospodarsku situaciju u zemlji i sve veći broj onih koji jedva preživljavaju, postavlja se pitanje je li sazrelo vrijeme da građani svoje nezadovoljstvo pokažu na ulici – na velikim prosvjedima poput onih u Mađarskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Češkoj... Ili će Hrvati i dalje prosvjedovati iz fotelja?
Krešimir Sever, član našeg Stručnog tima i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da je situacija u državi takva da ništa nije isključeno.
Nije važno gdje će kresnuti iskra
"Pribojavam se spontanog izlaska ljudi na ulicu, i to puno većeg broja od onog koji se pojavio na 'Facebook prosvjedima' koji su bili usmjereni na rušenje Vlade. Nije važno gdje će kresnuti iskra, kod građana se prostor puni plinom, ljudi su u bezizlaznoj situaciji", kaže Sever.
Ističe da su mnogi od ove vlasti puno očekivali, a da je Vlada Zorana Milanovića na kraju razočarala i nastavila tamo gdje su njeni prethodnici stali. Sever podsjeća na dizanje stope PDV-a, poskupljenja struje, plina, općenito dizanje cijena i na sve veći broj nezaposlenih, koji će se u narednim mjesecima još dodatno povećati.
"Izabrali su krivi put, put koji se pokazao lošim iz iskustva drugih zemalja. Možda su trenutni efekti Vladinih mjera dobri, ali dugoročno ne vode nikamo", smatra Sever. Kao primjer navodi povećanje stope PDV-a, koja je rezultirala rekordnim padom potrošnje i padom industrijske proizvodnje.
"Ova Vlada je autistična, konstantno izbjegava dijalog", kaže Sever i dodaje da je upravo konsenzus nešto čemu se treba okrenuti u teškim vremenima.
Čelnik najjače sindikalne organizacije u HAC-u Mijat Stanić kaže da, srećom, velika većina radnika koje on zastupa ne dijeli sudbinu većine koja sve teže živi, a s obzirom na situaciju, čudi ga što radnici, poput onih iz Jadrankamena i Dalmacijavina, još nisu stvar uzeli u ruke.
"Ukoliko Vlada uskoro nešto ne poduzme da se građanima olakša ova nepodnošljiva situacija, nemiri su neminovni. Kad progovore trbusi umjesto razuma, priča će biti drugačija", kaže Stanić. Ocjenjuje da Vlada do sada ništa ozbiljno nije napravila, pa tako i u pogledu sive ekonomije, koja je velik problem našem gospodarstvu.
Isposlovati niže kamate i reprogram dugova
"Vlada tjera po svom, otpušta radnike i diže namete, a probleme ostavlja po strani", kaže Stanić.
Sindikati su u ovom trenutku previše razjedinjeni. Da su odbili prijedloge koje im je ponudila Vlada, a ne jedni ih prihvatili, a jedni na njih stavili potpis, možda bi se veliki prosvjedi i mogli dogoditi.Smatra da bi Vlada od banka trebala tražiti da se građanima koji su ostali bez posla i koji jedva preživljavaju omogući reprograma dugova, po uzoru na druge vlade koja su to davno učinile. Također, smatra da bi Vlada trebala isposlovati niže kamate i duži rok otplate kredita, te privrednicima omogućiti povoljniji kapital jer, kaže, u postojećim uvjetima teško mogu biti konkurentni.
Na pitanje je li moguće da se svi sindikati napokon udruže i zajedno sa svojim zahtjevima izađu pred Vladu, Stanić odgovara:
"Ako se nastavi korozija, nas će muka natjerati da se udružimo. Smatram da je sindikalna solidarnost jako važna, ali sada stvari stoje tako da svi čekamo dok se nama nešto ne dogodi, do tada nas se ništa ne tiče", zaključuje Stanić.
Razjedinjeni sindikati
Za razliku od Severa i Stanića, politički analitičar Ivan Rimac ne vjeruje da bi se u skoro vrijeme mogli dogoditi veliki prosvjedi. Preduvjet za masovni izlazak ljudi na ulicu je, objašnjava, postojanje kritične mase – velikog broja ljudi, postojanje organizacijske strukture koja bi ih mogla povesti, a treći mogući element je lančana reakcija, odnosno domino-efekt.
Što se tiče organizacije strukture koja bi pokrenula prosvjede, ona u Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji jer, ističe naš sugovornik, za to nije sprema ni oporba ni razjedinjeni sindikati.
"Sindikati su u ovom trenutku previše razjedinjeni i ne idu naruku razvoju takvim događanjima. Da su odbili prijedloge koje im je ponudila Vlada, a ne jedni ih prihvatili, a jedni na njih stavili potpis, možda bi se veliki prosvjedi i mogli dogoditi. Uz to, Vlada sustavno pazi da svojim izjavama ne izazove neku neželjenu reakciju", kaže Rimac.
Dodaje da slučajevi Jadrankamena ili Dine, čiji su radnici danima prosvjedovali, ne mogu utjecati na odluke Vlade jer ih je premalo i kao takve ih se može ignorirati. Situacija bi bila drugačija, kaže analitičar, da su u pitanju seljačke udruge koje za velike prosvjede imaju potencijal, no on nije sam po sebi dovoljan – važan je trenutak u kojem se događaju.
"Za sada od velikih prosvjeda nema ništa", zaključuje Rimac.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
