Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je u ponedjeljak da se poslodavci, u izmjenama radnoga zakonodavstva, protive dužem ostanku u svijetu rada i žele da se i dalje radni odnos prekida s navršenih 65 godina starosti.
Došlo je do mimoilaženja u promišljanju između sindikalne i Vladine strane na jednoj strani i poslodavaca s druge strane. Poslodavci bi da ta dob i dalje u zakonima ostane na 65 godina, pa da se oni mogu dogovarati s radnicima koji žele ostati dulje raditi, izjavio je Sever nakon sa sastanka s poslodavcima i predstavnicima Vlade o izmjenama Zakona o radu i drugih pratećih zakona u kojima je sada definirana dob za prestanak radnog odnosa na 65 godina.
'Poslodavci traže prostor da se rješavaju radnika'
Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika. Sada kada bi se ta dob digla tako da radnik može odlučivati - hoće li ostati raditi dulje uz punu plaću i sva ostala prava iz radnog odnosa, to sad poslodavcima ne odgovara, kaže Sever.
O tome koliko će državu stajati izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, po kojima će radnici moći ići u punu mirovinu sa 65 godina života, izračuna još nema.
"U ovom trenutku nije još moguće napraviti dubinsku analizu učinka propisa, no mislim da ne treba više nikome govoriti da je trošak od 45 milijardi kuna, o kojem se pričalo iz Vlade, bio samo strašenje naroda", kaže Sever.
'Vlada je išla niz dlaku poslodavcima'
Ocijenio je da Vlada, koja je u više navrata išla "niz dlaku poslodavcima", sada u pitanju radno-mirovinskih zakona ide u pravcu nekakve ravnoteže.
No, kada se pogleda cjelinu, još uvijek puno toga čini prevagu na stranu poslodavaca, poput različitih neporeznih davanja i drugoga što su dobili u prethodnom razdoblju, tako da bi trebalo još puno toga napraviti u korist radnika da bi se ravnoteža uspostavila, ocijenio je Sever.
Na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, osim o Zakonu o mirovinskom osiguranju, raspravljalo se o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
