Vlasnici restorana već su u potrazi za radnom snagom, no upozoravaju kako će ove sezone neki lokali morati ostati zatvoreni dok će mnogima ponuda jela biti loša, i usprkos tome što je na burzi 5854 nezaposlena kuhara, što uključuje pomoćne kuhare, kuhare, kuhare majstore te pečenjare.
Žale se što im odlaze a nakon sezone odmah na burzu
Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a (Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija za Slobodnu Dalmaciju je potvrdila da već godinama postoji problem s deficitom pravog kuharskog kadra, i to prvenstveno zato što je ugostiteljima problem ulagati u edukaciju svojih kuhara.
"Žale nam se i govore “ajme, otišao mi radnik”... A kako neće kad ga nakon sezone pošalje na biro! Zapošljavanja na neodređeno vrijeme u ovom su sektoru i dalje, nažalost, iznimka, pa se kuhari konstantno osjećaju kao građani drugog reda - nemaju financijsku sigurnost, mogućnost podizanja kredita i slično.“, kaže.
'Perač suđa traži sedam tisuća kuna'
No s druge strane, vlasnici restorana tvrde da kuhari traže nemoguće uvjete.
Iskusni ugostitelj Mario Pavić, vlasnik je restorana “Mario” u šibenskoj Rogoznici te nastavnik ugostiteljske grupe predmeta u srednjoj strukovnoj školi “Blaž Jurjev Trogiranin”, nema problema s osobljem jer radnike koji su mu se pokazali dobrima zadržao je ugovorima, a na devet sezonskih mjesta angažira bivše učenike, danas studente koji žele nešto zaraditi preko ljeta. Ali kaže da je situacija drugdje nemoguća.
"Primjera radi, pomoćni radnik koji bi prao suđe traži najmanje šest do sedam tisuća kuna. Nitko me ne može uvjeriti da je to realna plaća. Kuhari su posljednjih godina svjesni da je njihovo zanimanje postalo i traženo i cijenjeno, pa postavljaju nemoguće uvjete. Prije nekog vremena mi je tako došao jedan mladac i zahtijeva plaću od 8000 kuna. Pitam ga kad je dobio diplomu, a on govori “prije dva mjeseca”... Eto, takve se situacije događaju.“, opisuje.
Harašić Bremec kako se plaće šefova kuhinja kreću između 10 i 20 tisuća kuna, a one za početnike između 6000 i 8000 kuna.
„Za početak bi se, naravno, time trebali zadovoljiti, a od poslodavca obavezno tražiti i jedan slobodan dan u tjednu. To je najvažnije“ smatra.
Zato će mnogi posegnuti za stranom radnom snagom. U Hrvatskoj gospodarskoj komori doznajemo da je ove godine odobreno 2200 dozvola za kuharsku radnu snagu iz inozemstva, od čega ih je 200 predviđeno za kuhare internacionalne kuhinje.
Najveći broj dozvola zatraže državljani iz zemalja u okruženju RH; Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije, iz koje u Hrvatsku dolaze uglavnom gril-majstori. Uz njih će u kuhinjama domaćih restorana raditi ovog ljeta i Ukrajinci, Rusi, Filipinci...
Ulagati u kuhare dok su još na praksi u školama
No za jednu turističku zemlju, koja se ponosi svojim gastroidentitetom, to definitivno nije dobar smjer.
"Svaka čast svakom radniku, ali definitivno nije isto ako jastoga na pripremu doneseš Filipincu ili našem kuharu... Dalmatinska je kuhinja specifična s namirnicama koje kuhari iz susjednih zemalja možda nikad nisu ni vidjeli jer su uglavnom radili s mesom. Problem s kadrom ugostitelji bi mogli vrlo lako riješiti kad bi uzimali na praksu učenike od prvog razreda srednje škole, pratili ih i educirali tijekom školovanja i, na koncu, zapošljavali u svojim restoranima“ govori Mario Pavić.
