Nakon što je Vlada u prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) navela moguće "pronalaženje rješenje za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na nečlanove, a vezan uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima", krenula je rasprava oko uvođenja tzv. sindikalnog poreza u Hrvatskoj. Sindikalci smatraju nepravednom mogućnost uvođenja naknada za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članove sindikata.
Iz sindikata su za Jutarnji list rekli da su ostali zaprepašteni Vladinom najavom izraženom kroz NPOO, budući da za vrijeme predstavljanja plana u Gospodarsko-socijalno vijeću o tome nije bilo govora.
'Godinama tražimo rješavanje tog pitanja'
Također, sindikat još nije formulirao svoj prijedlog o uvođenju naknade za nečlanove, a nije ni razmotrio alternative koje Vlada nabraja u svom planu. Radi se o modelu vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivno ugovora na radnike koji nisu članovi sindikata te modelu ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata.
"Mi već godinama tražimo da se to pitanje riješi, i ono će biti dio pregovora o ZOR-u, ali time se još nismo stigli detaljno pozabaviti. Čudi me stoga da je Vlada baš to pitanje istaknula u NPOO-u i možda je, posebno kada vidimo kakve negativne reakcije je najava izazvala u javnosti, to bilo namjerno, odnosno da je to vezano uz predstojeće pregovore i slabljenje naše pozicije u njima", rekao je za Jutarnji šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
'Nepravda na djelu'
Sever je istaknuo da su sindikati dosad u raznim prigodama navodili kako žele riješiti navedeno pitanje, no govori da nisu inzistirali da naknada nečlanova ide u sindikalnu blagajnu već da ona bude iskorištena za neko javno dobro ili humanitarnu svrhu. "U svakom slučaju, ideja je da bi naknadu plaćali nečlanovi samo u onim granama ili poduzećima gdje su važeći kolektivni ugovori, a ne svi radnici. Također, tko ne bi htio koristiti dodatna prava izborena kolektivnim ugovorom, poput božićnica, regresa za godišnji, jubilarne nagrade i slično, ne bi morao plaćati naknadu", pojasnio je.
U Hrvatskoj je članarina uobičajeno u iznosu jedan posto plaće, a naknada bi trebala biti niža od toga. "Naši članovi traže da se to uvede jer je sada na djelu nepravda", rekao je Sever dodajući da su im zanimljivi i drugačiji modeli, poput primjerice ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata.
Govoreći o brojčanom stanju članova sindikata, Sever je rekao da postoji procjena da je u sindikatu 30 posto svih zaposlenih te da je pokrivenost kolektivnim ugovorima niska, oko 40 posto.
Izmjenama Zakona o radu 2003. godine uveden je "doprinos solidarnosti" koji je bio obveza radnika koji nisu članovi sindikata. Doprinos se uplaćivao u sindikalnu blagajnu te je bio dijelom kolektivnog ugovora, no 2005. godine Ustavni je sud srušio tu obvezu.
