Zagreb i okolica neprestano se tresu još od velikog potresa 22. ožujka ove godine. Stručnjaci, ponajprije seizmolozi, tvrde da su žitelji Zagreba i okolice dobro i prošli jer je, s obzirom na trusno područje, pitanje vremena kada će Zagreb pogoditi jak potres.
Jednog takvog stručnjaka, seizmologa Tomislava Fiketa iz Hrvatske seizmološke službe, ugostio je Zoran Šprajcu RTL Direktu te ga najprije upitao trese li se od ovih manjih potresa koji su uslijedili nakon onoga 22. ožujka te mogu li seizmolozi bolje osjetiti potres.
'Situacija je takva da se ovo još može nastaviti'
"Već sam se navikao, pa se ne tresem. Ali, suosjećam s građanima koji su pogođeni, to je bilo jako neugodno. Rekao bih da ga mi seizmolozi manje osjetimo jer znamo da ono što možemo osjetiti jedva sigurno neće imati posljedica, pa nismo osjetljivi na manje potrese", odgovorio je Fiket.
Kada se tlo počne tresti, kaže Fiket, nema ikakvog rješenja, jer se ništa ne može poduzeti. "Sve ovisi od čovjeka do čovjeka", dodaje.
Na poslovično "zagrebačko" pitanje "koliko će se tlo još tresti", Fiket je odgovorio: "Kad bih znao kad će stati, bio bih u jako dobroj poziciji."
"Situacija je takva da se ovo još može nastaviti. Relaksacija se još događa. (...) Sam potres je posljedica napetosti koja se dogodila i ta energija se u trenutku potresa oslobodila pa se to polako poravnava i to je ono što i dalje osjećamo kao potres", objasnio je.
Nepotrebno opterećivanje aplikacije EMSC-a
Nažalost, kazao je Fiket, ne može utješiti javnost tvrdnjom da sada neće biti snažnijeg potresa neko dulje vrijeme.
"To bih mogao reći da se taj jači potres dogodio. Koliko god da su posljedice bile drastične, to nažalost nije maksimalna energija koju se u zagrebačkom području može očekivati da bi se mogla osloboditi", rekao je.
Voditelj je upitao seizmologa i za poruku koju su Zagrepčanima uputili službenici Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) nakon što su ih ovi masovno zatrpavali reakcijama i na najmanja podrhtavanja tla te im opterećivali aplikaciju.
"Mi iz Seizomološke službe ne bismo tako reagirali, ali da je bilo nepotrebnog opterećenja aplikacije koja ne služi za prenošenje osobnih dojmova, bilo je. Ta aplikacija služi kako bi se prikupili učinci potresa u njihovu okruženju. Poanta je javiti detalje oko potresa kako bi se moglo detaljnije provjeriti intenzitet potresa", kazao je Fiket dodavši da Hrvatska seizmološka služba nema takvu aplikaciju jer - nema novca.
Zagreb 'čeka' potres od 6,3 po Richteru
Pojasnio je nadalje da se Državna seizomološka mreža sastoji od 17 stalnih postaja te da su četiri donacija Grada Zagreba i čine zagrebačku mrežu.
"To je ono što održava Seizomološka služba, koja radi non-stop. Susjedna Italija, primjerice, ima tisuće postaja. Slovenija ima više od 50 postaja. Jednostavno se radi o tome da smo država koja ima nezahvalan oblik i da bi se moglo kvalitetnije pokriti teritorij, treba nam gusta mreža postaja, za koja nemamo sredstava", ustvrdio je Fiket u RTL Direktu, ali i priznao da se ni s tim potresi ne bi mogli predvidjeti.
Na koncu, upitan kakav bi to bio veliki potres koji bi mogao pogoditi Hrvatsku, seizmolog Fiket je odgovorio da bi bio snage 6,3 do 6,5 o Richteru za područje Zagreba te 7 stupnjeva za dubrovačko područje.
"To je tridesetak puta jače od potresa 22. ožujka", zaključio je nimalo umirujuće.
