Odgovarajući na pitanja dostavljena u tablicama, na koja su iz Mosta tražili očitovanja s "da" ili "ne", SDP je odgovorio na čak 185 stranica iznijevši zapravo programske stavove koalicije Hrvatska raste.
SDP prihvaća isključivi gospodarski pojas, ali...
Najviše zanimanja javnosti zadnjih je dana pobudio naknadno uvršteni zahtjev o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na moru, što su neki protumačili kao alibi kojim bi se Most na koncu ipak mogao prikloniti HDZ-ovoj koaliciji koja je iz dojučerašnjih oporbenih redova tražila isto za razliku od SDP-a i partnera.
No, koaliciji Hrvatska raste, kako piše u dostavljenim odgovorima, prihvatljiv je isključivi gospodarski pojas odnosno Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) i nejgova provedba u skladu s međunarodnim obvezama RH. Međutim, uz objašnjenje da se "situacija nakon ulaska Republike Hrvatske u EU u mnogočemu promijenila".
"Sva morska područja pod jurisdikcijom država članica EU koja se nalaze izvan njihovog teritorijalnog mora (dakle, gospodarski pojaevi, ribolovne zone i sl.) su "ribolovno more EU". Ondje se ribolov može odvijati isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici. Proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa ne može se zabraniti pristup brodovima država članica EU, a RH u odnosu na isključivi gospodarski pojas, ne može odnositi propise koji bi bili u u suprotnosti s propisima o zajedničkoj ribarstvenoj politici EU", stoji u obrazloženju.
Istomu se još dodaje da "RH može u svom teritorijalnom moru biti stroža od zajedničke ribarstvene politike, ali takvi propisi ne mogu se primjenjivati u gospodarskom pojasu i pogotovo ne na ribarske brodove država članica EU. Dolazak ribarskih brodova iz drugih država članica EU u isključivi gospodarski pojas se ne može 'naplaćivati'", stav je koalicije Hrvatska raste.
Ne prihvaćaju šire ovlasti u civilnom nadzoru tajnih službi
Odgovori SDP-a na zahtjeve Mosta variraju u rasponu od "posve prihvatljivih" i "suglasni smo" odnosno "prihvaćamo" do "podržavamo ideju" ili "načelno se slažemo". Međutim, ima i negativnih odgovora.
Koalicija Hrvatska raste ne slaže se s Mostovim prijedlogom ukidanja mjesečnog izvještaja o nenaplaćenim potraživanjima, što je tek jedna od točaka poglavlja o poduzetništvu. No, to je, uvjetno rečeno, manje važna točka prijepora. Mnogo veće je neslaganje oko Parlamentarnog i građanskog nadzora tajnih službi. Na većinu prijedloga s tim u vezi, SDP je odgovorio "ne", ponajprije u onom najvažnijem. Most je, naime predložio proširenje ovlasti Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za nadzor zakonitosti rada sigurnosno-obavještajnih službi.
Na to su iz SDP-a odgovorili kako bi "omogućavanje prava na nesmetan i nenajavljen posjet svim institucijama značilo pružanje nove, represivne ovlasti tijelu koje provodi nadzor".
"Cilj građanskog nadzora nije represija već nadzor . Na taj način mogle bi se ugroziti obrade koje su u tijeku", odgovaraju iz SDP-a.
Milanović opet predložio Petrovu mjesto šefa Sabora
Most je iznio prijedloge za reforme u jedanaest područja: Monetarna i fiskalna politika, Poduzetništvo, Energetika, Gospodarski pojas, Javna uprava, Lokalna i regionalna samouprava, Znanost i obrazovanje, Zaštita okoliša, Politički sustav i kultura, Poljoprivreda i Pravosuđe. Osgovore SDP-a i koalicije Hravstka raste možete pročitati ovdje.
Hina javlja kako je danas iz Bruxellesa, gdje sudjeluje na summitu EU-Turska, Milanović ponovio prijedlog da čelnik Mosta Božo Petrov postane predsjednik Sabora što je Petrov već jednom odbio kao promašenu ponudu fotelje.
"To je ono što je Most tražio. Mi smo tu, angažirajući najbolje što imamo, a to je stvarno najbolje u Hrvatskoj, odgovorili na to, dodali još nešto svoje. Nema nikakvih prepreka za suradnju. Ovo nije ponuda, jer nije licitacija, nego prijedlog da gospodin Petrov bude predsjednik Sabora. Naravno, ako on to neće mi ga nećemo predložiti, ali za prijedlog za predsjednika Sabora potrebna je trećina zastupnika", rekao je Milanović o osgovorima na zahtjeve Mosta i ponovljenoj ponudi funkcije Petrovu.
