Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je i u međuvremenu krenuo u obračun s hranom loše kvalitete i sumnjivog porijekla koja uglavnom dolazi iz uvoza te naredio rigorozne kontrole koje već daju rezultate. No, panika je poprimila takve razmjere da su kupci postali skeptični i prema domaćem mesu koje, u pravilu, prolazi rigorozne kontrole na putu do trgovine.
"Kod nas završava najgore svinjsko meso"
Slobodna Dalmacija piše da čak i kad je meso zdravstveno ispravno, postoji velika mogućnost da je kontaminirano hormonima i antibioticima koji, duljim konzumiranjem, mogu izazvati veće opasnosti za ljudsko zdravlje od salmonele, listerije ili Escherichije coli. Za splitski je dnevnik jedan poznati domaći proizvođač mesa (koji nije želio da mu se spominje ime) ustvrdio da je uvozno meso puno nedopuštenih tvari, čak i tretirano dezinficijensima, odnosno klornim preparatima, koji usporavaju kvarenje!
"Inspekcija bi se vrlo lako mogla uvjeriti u to kontrolom odojaka koji će se u prosincu prodavati po svim trgovačkim lancima. To je uglavnom svinjetina iz uvoza jer domaće ima za tek 30 posto potreba tržišta. Kod nas završava najgore svinjsko meso, mahom iz Danske i Njemačke, i to od onih životinja koje u zemlji uzgoja nisu predviđene za daljni tov, odnosno klanje. Stoga se te svinje transportiraju u Hrvatsku i ovdje se kolju. Kilogram takvog mesa prodaje se po cijeni od 22 do 23 kune za kilogram prije Nove godine, pa ljudi, koji bi htjeli imati odojak na stolu, a pritišće ih neimaština, to kupuju ne razmišljajući o štetnosti", tvrdi taj domaći proizvođač mesa.
"Meso se prska klornim preparatima"
Kilogram dobre svinjetine, kaže on, ne može nikako koštati manje od 30 kuna, pogotovo kad se uzmu u obzir troškovi proizvodnje. Problem je, međutim, što se prisutnost hormona i antibiotika u uvoznom mesu iz EU-a, praktički, uopće ne ispituje. U najboljem slučaju gleda se tek veterinarska svjedodžba koja potvrđuje da je ono mikrobiološki ispravno.
"Najstrašnije je što potrošači ne moraju strahovati samo od hormona koji se daju životinjama kako bi se pospješio njihov brzi rast, te od antibiotika koji ih održavaju zdravima i u dobroj kondiciji, već i od dezinficijensa. Vjerovali ili ne, meso se po površini prska klornim preparatima kako bi se odgodilo njegovo kvarenje. To je, naravno, strogo zabranjeno, no pribjegava se i takvim metodama kako bi meso "preživjelo" transport. Nije mi, naime, jasno kako moje meso, ohlađeno na 1 stupanj Celzijev, može "preživjeti" samo sedam dana, a neko drugo 15, čak i 20. To jednostavno mora biti tretirano nedopuštenim tvarima", kazao je za Slobodnu Dalmaciju isti proizvođač dodajući da bi se uvoz mesa smjesta prepolovio kada bi inspekcija najavila analizu otpornosti na hormone i antibiotike.
Ministarstvo: Dezinficijensi se ne koriste na mesu
U Ministarstvu poljoprivrede kazali su za Slobodnu Dalmaciju žu da se prisutnost dezinficijensa ne kontrolira kroz Državni program monitoringa rezidua. Europska unija dopušta, što se dezinfekcije tiče, korištenje mliječne kiseline isključivo za dekontaminaciju onečišćenih trupova goveda u klaonici.
"Dezinficijensi se po monitoringu rezidua ne pretražuju jer se radi o uzorcima uzetima od živih životinja (krv, urin, proizvodi - mlijeko, jaja) ili u klaonici (jetra, mišić i slično). Dezinfekcijska sredstva se koriste na površinama prostorija i opreme, a ne na mesu i slično", poručuju iz Ministarstva.
