Upozorio je na to prof.dr. sc. Davor Romić u svom izlaganju održanom među ostalim danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Okrugli stol "Gospodarski razvitak donjoneretvanskog kraja" na kojem je izlagao i profesor Romić održao se u sklopu Dana Neretve u Zagrebu s ciljem promoviranja kulturne, gospodarske i humanitarne vrijednosti i raznolikosti doline Neretve.
Profesor Romić upozorava da ako se u Neretvi smanji dotok vode, naročito u ljetnim mjesecima, dogodit će se veliko zaslanjivanje Neretve, plodnog priobalnog kraja možda najpoznatijeg po kvalitetnim mandarinama i lubenicama.
Mandarine - hrvatski brend
A o kako se kvalitetnim kulturama radi, pokazalo je i istraživanje dr.sc. Smiljane Goreta Ban, koja je zajedno sa svojim kolegama utvrdila kako su lubenice na čitavom području neretvanskog kraja izvrsne kakvoće, s ocjenom ploda vrlo dobar i izuzetno dobar, dok je ekonomist Niko Kapović ustvrdio kako svojom kvalitetom mandarine "nesumnjivo postaju hrvatski brend". "Jedite mandarine i bit ćete mlađi", poručio je okupljenima na okruglom stolu ističući visoku razinu antioksidansa u mandarinama.
No, usprkos svim blagodatima neretvanske doline, teška kriza koja je pogodila zemlju, osjeća se i na svim razinama tog područja. O tome, kao i o pokrenutim i realiziranim projektima više su govorili gradonačelnici triju gradova toga područja - Metkovića, Opuzena i Ploča.
Metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo istaknuo je kako je dolina Neretve u zadnjih 20 godina trebala puno više napredovati. Ustvrdivši kako bi neretvanski kraj, podijeljen u četiri općine, i politički rascjepkan, trebao biti jedno, Jambo je govorio kako politika i jest najveća kočnica razvitku doline Neretve, kao i nezaposlenost te manjak mogućnosti za mlade koji se vrate sa fakultetskim diplomama.
U svom je stilu kazao i kako neretvanskom kraju treba "više rada, struke i nauke" te da u dolini Neretve, koja bitku bije sa mediteranskom voćnom muhom, danas ima preko 200 agronoma, koji ne djeluju zajednički, već su raštrkani.
Posljedice krize...
Gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević podjelu državnog zemljišta braniteljima i bivšim zaposlenicima PIK-a Neretve istaknuo je kao jedan od najboljih projekata, jer je omogućio prehranjivanje obitelji, ali i gradnju sustava kanalizacije za čiji su novi dio od 2,5 kilometara dobili još pet milijuna kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova.
Gradonačelnik Ploča Krešimir Veić kao jedan od najvećih problema Ploča istaknuo je njihovu nedostatnu povezanost, među kojima i nedovršenu autocestu do Ploča, ali i činjenicu da su Ploče naslonjene na tržište BiH, susjednu zemlju teško zahvaćenu krizom. Zbog toga se osjeća i veliki pad prometa lukom Ploče. "I tu nam je potrebna pomoć državnih institucija jer sve naše investicije padaju u vodu ako se ne realizira autocesta kroz BiH, koja bi rezultirala povećanim prometom", kazao je Veić koji je posebno upozorio i na nesređene vlasničke odnose nad zemljištima koji koče projekte, kao i veliku količinu neiskorištenog državnog zemljišta. Velike površine su i pod MORH-om, a njihovi su objekti, istaknuo je, postali ruševine i sramota neretvanskog kraja.
'Trebaju nam dugoročni i strateški planovi razvoja'
"Naša županija spada među najrazvijenije u zemlji, ali mi nismo zadovoljni postignutim. Izolirani smo od ostatka zemlje, bilježimo visoku stopu nezaposlenosti (15,1 posto) i nemamo dovoljno ponuda za mlade ljude", ukazao je u konačnici i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, koji je upozorio kako je županiji potrebna veća pomoć u realizaciji projekata.
Govoreći o korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova, dr. sc. Filip Dragović istaknuo je, pak, kako je ona mogla biti i bolja. "I županije i gradovi i općine intenzivnije trebaju krenuti u pisanje projekata za novac iz fondova", kazao je Dragović posebno upozoravajući kako su pri tom ključni upravo strateški i dugoročni planovi razvoja, odnosno sustav planiranja trošenja novca iz fondova.
