Premijer Andrej Plenković poslao je u srijedu navečer ohrabrujuću poruku hrvatskim svinjogojcima pogođenim afričkom svinjskom kugom (ASK), poručio im je da ih Vlada neće ostaviti same, te da novac nije problem.
„Mjere koje Vlada donosi, za sada 32 milijuna eura, danas najavljenih još 11 milijuna eura“, rekao je premijer u saborskoj raspravi o prijedlogu 39 oporbenih zastupnika da Hrvatski sabor, zbog neadekvatne reakcije na ASK, opozove ministricu poljoprivrede Mariju Vučković.
Premijer taj prijedlog odbacuje, a uvjeren je i da će isto učiniti i Sabor kod glasovanja u četvrtak.
Vučković: Nekoliko tjedana situacija je dobra
Sama ministrica pak ističe da je nekoliko tjedana situacija s ASK dobra i da poduzete mjere imaju učinka.
Odbacuje oporbene prozivke da se sporo reagiralo na bolest. Sumnja na ASK postavljena je 23. lipnja, a potvrđena 26. lipnja, kazala je, navodeći da su gubitci u svinjogojstvu, u odnosu na ukupni fond, nešto iznad tri posto, a da je eutanazija bila manja od nekih procjena.
Oporba, međutim, drugačije gleda na prilike s ASK, tvrdi kako je bilo propusta u suzbijanju zaraze, prenosi zahtjeve Stožera za obranu hrvatskog sela da se hitno omogući prodaja zdravih svinja te njihovo klanje i prerada mesa, da se osiguraju mobilne klaonice.
Stožer pravno ne postoji, to su ljudi koji su politički angažirani, uzvraća premijer.
Suverenist Marijan Pavliček tvrdi da Europska komisija dva tjedna nakon dezinfekcije svinjca od bolesti omogućuje držanje svinja i pita zašto je kod nas taj rok godinu dana?
Tamo gdje je stupanj biosigurnosti niži, period hlađenja od uzgoja svinja je dulji, u farmama gdje je biosigurnost na višem stupnju, ovaj se rok hlađenja može skratiti, odgovara premijer.
Pavliček kaže i da će nakon ASK i usmrćivanja svinja, ionako opustjela slavonska sela, izgledati kao salaši.
Vukovac (PH): Slavonci vam neće zaboraviti silnu brigu i empatiju
Ružica Vukovac (PH) kaže da je ASK samo dio problema u poljoprivredi u kojoj se vidi rastuća ovisnost Hrvatske o uvozu, rast cijena. Ministarstvo na ASK odgovara ubijanjem zdravih životinja, ubijanjem običaja, Slavonci vam neće zaboraviti silnu brigu i empatiju, kazala je ironično.
Raspravu o postupanju Ministarstva poljoprivrede u slučaju ASK, oporba je 'protegnula' i na stanje u cjelokupnoj poljoprivredi, tvrdeći da je ono katastrofalno, da je u zadnje dvije godine poljoprivredna proizvodnja pala za 10 posto, da raste uvoz, a smanjuje se izvoz, da pada broj gospodarstava, a da sve to za posljedicu ima iseljavanje, pogotovo iz Slavonije.
Hrvatska nema Ministarstvo poljoprivrede nego ministarstvo uništavanja poljoprivredne proizvodnje, rezultat vaše politike je da je Hrvatska zarasla u korov, rekla je Karolina Vidović Krišto (OiP).
Ova Vlada, kao i prethodne, „ukrcale“ su u poljoprivredu milijarde kuna i eura, no što smo od nje dobili, pita se Mišel Jakšić (SDP) i dodaje kako smo samodostatni samo u dijelu uljarica i žitarica.
Burić: Most, DP i Suverenisti opet parazitiraju na bolesti
Podaci popisa stanovništva iz 2021. pokazuju demografsku katastrofu slavonskih županija, odnosno činjenicu da projekt Slavonija-Baranja-Srijem, nije uspio, kaže Davor Dretar (DP).
Od provede tog projekta, u pet slavonskih županija je 1.500 gospodarstava više, a veća je i vrijednost proizvodnje, odgovara ministrica koja navodi i da je od 2013. izvoz u sektoru poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo rastao za 226 posto, a u preradi hrane, duhanu i piću za 165 posto. Rastao je brže od uvoza, kazala je.
HDZ-ovi zastupnici drže da je reakcija na ASK bila dobra, a pokušaj rušenja ministrice nazivaju "jalovim" i političkom predstavom.
Most, Suverenisti i DP opet parazitiraju na bolesti, to je politički i moralni užas, zaključila je Majda Burić (HDZ) u raspravi koja je završila pola sata iza ponoći.
Sabor u četvrtak
Hrvatski sabor u četvrtak će Ivana Anušića potvrditi za novog ministra obrane, nakon što je u subotu te dužnosti razriješen Mario Banožić zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba.
Da bi bio potvrđen, Anušić (50) treba dobiti glasove 76 zastupnika.
Budući ministar obrane i potpredsjednik Vlade, čovjek je velikog političkog iskustva, bio je načelnik općine Antunovca i župan Osječko-baranjske županije, biran je u Hrvatski sabor gdje je bio predsjednik Odbora za ratne veterane i član Odbora za obranu.
POGLEDAJTE VIDEO: HDZ ima svog kandidata za predsjednika? Primorac: 'Očito svi osim mene znaju za kandidaturu'
Hrvatski je branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, borio se na brojnim ratištima, sudjelovao u akcijama Maslenica i Bljesak, nositelj je Spomenice Domovinskog rata.
Prije glasovanja u Saboru, Anušić je saslušan i dobio je potporu resornog Odbora za obranu na kojem je kao svoje prioritete istaknuo završetak obalnih ophodnih brodova i povratak vojske u Beli Manastir.
Najavio je i veća izdvajanja za resor obrane, s obzirom na to da se Hrvatska spustila ispod granice ulaganja od dva posto BDP-a na kojoj inzistira NATO savez.
O povjerenju Vučković
Sabor će odlučivati i o prijedlogu 39 oporbenih zastupnika da iskaže nepovjerenje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Oporba tvrdi da njeno Ministarstvo nije pravovremeno i na odgovarajući način reagiralo na pojavu afričke svinjske kuge, da mjere koje je donijelo uništavaju tradicionalno svinjogojstvo u Hrvatskoj, a Slavoniju bacaju na koljena.
No, sudi li se po istupima premijera i zastupnika HDZ-a, namjera oporbe teško će se ostvariti, oni, naime, drže da se oporbeni prijedlog zasniva na manipulacijama i dezinformacijama i da je kao takav neprihvatljiv.
O zakonu o hrvatskom jeziku
Nakon glasovanja, Sabor će u prvom čitanju raspraviti Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku čijim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobiva institucionalni okvir.
Zakonom se želi osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima.
Njime se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija.
Zakonom se predviđa osnivanje Vijeća za hrvatski jezik koje bi imalo predsjednika i 14 članova, a bilo bi koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku i promicati kulturu tog jezika u službenoj i javnoj uporabi.
Donošenjem predloženog zakona, Hrvatska će se pridružiti brojnim europskim državama poput Francuske, Slovačke, Poljske, Litve, Slovenije, Švicarske, Belgije, koje imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika.
