Na tzv. listi srama već sedmu godinu zaredom pojavljuju se ista imena najvećih poreznih dužnika. Davor Šuker, Nadan Vidošević, Mario Mamić, Sammir... neka su od imena dužnika milijunaša na spomenutoj listi.
U prilogu emisije RTL Danas ističe se kako je sa skoro 85 milijuna kuna duga već godinama prvi na 'listi srama' 83-godišnji umirovljenik Marijan Kunina čiji se dug samo povećava za zateznu kamatu. Mirko Rapić, s 45 milijuna kuna duga, prvi je na listi dužnika koji obavljaju djelatnost. On kaže da ima tri pravomoćne presude Upravnog suda u Splitu u svoju korist te da duga ne bi bilo da su one sprovedene. Trinaesti na listi je odvjetnik Vladimir Gredelj s dugom od 6 milijuna kuna. "Razlog pitajte ove u Poreznoj jer oni ne rade svoj posao kako treba", kazao je Gredelj za RTL.
'Neka napokon zaživi institut osobnog bankrota'
Tvorac 'liste srama', bivši ministar financija Slavko Linić smatra da bi Porezna uprava morala bolje raditi te da je potrebno doraditi zakonsku regulativu. "Evidentno je da Porezna uprava mora poduzeti sve mjere za naplatu svojih potraživanja, ali kad ne ide mora se ići na stečajeve", kaže Linić. Ovrhe se provode sporo pa često dužnik svoju imovinu prebaci na članove obitelji. Za poreznog stručnjaka Andreja Grubišića presudno je sudstvo.
"Ako se radi o pravnim osobama rješenje je da sudovi provedu stečaj ili postupak likvidacije, ako se radi o fizičkim osobama neka napokon zaživi institut osobnog bankrota, kako bi se napravio restart", kaže Grubišić.
Među brojnim dužnicima su i tvrtke bez zaposlenih, osnovane za deset kuna, a dužne i više od 100 milijuna kuna. Linić smatra da onaj tko je jednom dužnik nikada više ne bi smio otvoriti tvrtku. No, s njim se ne slaže Grubišić koji drži da država mora povući granicu između poslovnog promašaja i prijevare.
"Nije grijeh napraviti pogrešan poslovni potez, stalno svjedočimo kako se firme kreiraju i propadaju. To je prva stvar. A druga, ako ćete od tih ljudi kreirati babaroge jer su napravili poslovne promašaje, demotivirat ćete ljude za poduzetništvo", kaže porezni stručnjak Grubišić dodajući kako su u nekim slučajevima porezi preveliki i obični dužnici ih ne mogu podmiriti.
7500 dužnika i 2,36 milijardi kuna duga manje
Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave i pomoćnik ministra financija, kazao je da u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 52.000 dužnika, sada je na 'listi srama' 44.500 dužnika, a njihov je dug manji za 2 milijarde i 360 milijuna kuna. "Nije sve naplaćeno, postoje različite situacije od smrtnih slučajeva do situacija kad se dugovi nasljeđuju tako da je naplaćeno nešto više od 400 milijuna kuna", kazao je Kutleša za RTL Danas.
Što se tiče nemogućnosti države da naplati porezne dugove od poznatih, Kutleša kaže da su poduzete sve mjere ovrhe i da se provode sudski postupci nad svime što posjeduju. Usto kaže kako se u javnosti stekao dojam da se protiv dužnika dosad nije ništa poduzelo. A to nije točno, dodaje.
"Postupci koji su u tijeku su nešto kompliciraniji i traju neko vrijeme, dok građani svoje dugove plate relativno brzo. Sudski postupci traju duže vrijeme, do ishoda parničnog postupka ne ide naplata takvih dugova'', pojašnjava Kutleša.
Lani poduzeto 215.000, a ove 170.000 ovršnih mjera
Upitan hoće li se u tom smislu promijeniti zakon te pojačati mehanizmi kojima bi država mogla doći do svoga novca, Kutleša kaže da ima dovoljno instrumenata da se poduzmu ovršne mjere. "Prošle godine je bilo poduzeto preko 215.000 ovršnih mjera koje su obuhvatile nešto više od 12 milijardi kuna, ove godine 170.000 mjera koje su obuhvatile oko 10 milijardi kuna. 50 posto tog duga je naplaćeno. Što su duže te ovršne mjere na snazi to je i postotak naplate veći", kaže Kutleša.
Jedan od alata borbe protiv sive ekonomije je i fiskalizacija. Do polovice kolovoza fiskalizirano je 11,18 posto više računa u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kutleša kaže da je iznos tih računa za 9 milijardi kuna veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U zadnjoj verziji proračuna promijenjen je i model olakšice za mlađe od 30 godina – prvotno je to trebala biti olakšica svaki mjesec na plaći, a sada ispada da će to dobivati kroz povrat poreza. Kutleša objašnjava da je u pitanju tehnika, a izračun i iznos je i dalje isti.
''Imali smo na javnom savjetovanju dosta komenatara od računovodstvene struke da s ovim kompliciramo sustav. Mi smo prihvatili te sugestije i preuzeli taj teret obračuna na Poreznu upravu koja će nakon godišnjeg obračuna isplatiti taj iznos na račune mladih'', objasnio je ravnatelj Porezne uprave dodajući da se mladi ne trebaju osjećati prevareno jer je samo pitanje trenutka isplate.
