Potpuno uznevjereni i u strahu redakciji RTL.hr javili su se roditelji iz Jelse koji se boje odvoditi djecu u dječji vrtić "Jelsa" na čijoj su se stoljetnoj zgradi nakon potresa u Stocu pojavile pukotine koje se vide golim okom. Nakon novog potresa od prije tri dana strah im se potpuno uvukao pod kožu jer i taj je potres dodatno prodrmao stoljetno zdanje. Naprosto se boje da djeca u vrtiću više nisu sigurna, neki već više od mjesec dana ne odvode djecu u vrtić.
"Pukotine se na zgradi vide golim okom. Neki od roditelja ne vode više svoju djecu u vrtić još od potresa u Stocu tijekom travnja. Prije tri dana bio je novi potres, dobro nas je zdrmalo u noći. Bilo je užasno i nakon tog potresa još nekoliko roditelja odustalo je od toga da vode djecu u vrtić. Naprosto se boje da se zgrada ne uruši djeci na glavu", govori nam jedna majka koja je potpuno izvan sebe i smatra da odgovorni nisu napravili svoj posao i temeljito provjerili u kakvom je stanju zgrada vrtića, prije svega statika.
Sam vrtić "Jelsa" je u središtu mjesta, kraj obale, a dio temelja čak je na drvenim stupovima. Za našu sugovornicu, ništa od toga ne ide u korist sigurnosti zgrade. "Mi odavno znamo da ta stoljetna zgrada nije sigurna, sad pogotovo. Sve je više roditelja koji ne odvode djecu u vrtić. Očajni smo", govori nam.
Među roditeljima se pojavi i dokument, svojevrsni elaborat, o sigurnosti zgrade koji je nakon potresa u Stocu napravili Lenko Barbić i Šime Šurjak, ovlašteni diplomirani inžinjeri građevine, koji je dodatno uznemirio roditelje.
Dobili smo ga na uvid i pod naslovom "Opis i stanje zgrade" navodi se da se radi o zgradi iz 19. stoljeća, da su temelji jednim dijelom drveni šipovi, a jednim dijelom da su na kamenoj podlozi. Za nosive zidove u zagradi stoji da su podaci dijelom nedostupni, da su od fino klasnog kamena bez armiranobetonske strukture, iznutra žbukani, a unutarnji zidovi od grubo klasnog kamena bez armiranobetonske strukture.
Postoje i dva centralna unutarnja nosiva zida na rasponu od cca dva metra na koje se jednim dijelom oslanjaju drvene grede ploče kata i tavana, stoji u dokumentu.
Dalje u dokumentu navode se detalji o stanju zgrade koji su najviše uznemirili roditelje.
Između ostalog, navodi se:
"Zgrada se nalazi na naplavnom tlu nejednake nosivosti. Jednim dijelom (vjerojatno) temeljena na drvenim šipovima, a jednim dijelom na kamenoj podlozi, što je konstrukcijski izuzetno nepovoljno. Vizualnim pregledom zgrade na glavnim konstrukcijskom sustavu prmjećene su pukotine i to:
1. Na spojevima nosivih zidova vide se vertikalne pukotine, tj. odvajanja (uglavnom vanjskih nosivih zidova od unutarnjih nosivih zidova). Pukotine su ravne, uglavnom se protežu po visini čitave etaže. Prvi vrhu su široke 10-15 mm, a pri dnu 4-8 mm.
2. Na nekoliko nadvoja prozora i vrata vide se duge krivudave vertikalne pukotine širine 5-8 mm po cijeloj debljini zida. To su karakteristične putokine popuštanja temelja i pomicanja nosivih elemenata zgrade.
3.Na pločama podova nisu primijećene deformacije, ali da se zbog pokrova uglavnom ne vidi spoj konstrukcije zidova i podova.
Načelnik Jelse uvjerava da je vrtić za sad siguran za djecu, ali da će angažirati stručnjake za dodatne provjere
Na kraju stoji i zaključak:
"Sve pukotine na zgradi su starijeg datuma, nastale utjecajen neravnomernog slijeganja tla, djelovanjem seizmičkih sila, nepostojanjem adekvatnih konstrukcijskih elemenata te dotrajalošću materijala, posebno vezivnog materijala. Nedavni seizmički udari su zasigurno povećali veličinu pukotina i oslabili stabilitet zgrade. U ovom trenutku smatramo da stabilitet zgrade ipak nije bitno ugrožen, ukoliko ne dođe do jačih seizmičkih aktivnosti. Svakako treba povremeno (4-5 puta godišnje) napraviti barem jedan vizualni pregled zgrade. Napominjem da je ovo ipak vizualni pregled zgrade, kojim je nemoguće utvrditi detaljnije stanje zgrade. Preporučamo stručni, temeljni pregled zgrade i napravno oprez."
Iako je dokument potpisana, ne vidi se čije je to ime niti ima kakvog službenog pečata stoga smo zamolili inženjere Lenka Babića, koji se navodi u dokumentu sastavljenom 23. svibnja da nam prokomentira nalaz.
Kad je čuo da smo se predstavili kao novinari, kratko je rekao: "Nemam vremena. Doviđenja." I poklopio. Drugi inženjer naveden na dokumentu Šime Šurjaka, nije odgovorio na naš poziv.
Ali javio nam se načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja koji spušta loptu i smiruje situaciju.
"Vrtić je za sada siguran za djecu. Zgradu su pregledali neovisni stručnjaci, a mi ćemo u najkraćem mogućem vremenu dodatno angažirati neovisne stručnjake koji će dodatno pregledati statiku i sigurnost objekta", kratko nam je rekao Peronja.
Dodao je da je Babić napravio vizualni pregled vrtića na njegovu i molbu ravnateljice vrtića te dodao da ne može ići u detalje ispričavajući se obavezama. Rekao nam je da je izjavu dao za Dalmacija danas i da ga slobodno prenesemo.
A evo što je njima izjavio:
"U potpunosti razumijemo bojazan roditelja, zato smo instantno postupili sukladno zakonskim propisima i pozvali dva neovisna inžinjera građevine da nam naprave izvještaj. Iz izvještaja je vidljivo da su obojica svojim pregledom utvrdili da ne postoji izravna bojazan da je zgrada ugrožena kao takva i da će se stanje pratiti svakih nekoliko mjeseci, te ako dođe do promjena naložiti će nam sa stručne strane daljnje postupanje. U identičnom stanju je i zgrada općine... Također, kako je i predloženo od njihove strane angažirat će se tvrtka koja ima svu elektronsku opremu i alate da bi se još detaljnije utvrdilo stanje temelja zgrade. U ovome trenutku učinjeno je sve što se moglo učiniti sukladno zakonskim protokolima, a sigurnost posebno djece kao i ostalog stanovništva nam je prioritet, i tu nema dileme."
Dodatno se u odgovoru navodi da je to zgada u središtu Jelse na rivi, na 50-ak metara od zgrade općine te da su to lijepe arhitektonske zgrade od fino klesanog kamena, debljine vanjskih nosivih zidova čak 67 centimetara i da su građene u približno isto vrijeme, pa imaju i iste probleme.
"Kako se obe zgrade nalaze desetak metara od mora i približno su iste starosti u predmetnim zgradama tijekom godina od slijeganja i radi blizine mora, nastale su manje pukotine koje se vide na nekim zidovima i neke su prisutne i desetljećima, a sve zbog nejednake nosivosti tla. Nakon zadnjeg potresa (u okolici Stolca u BiH) sve zgrade u Jelsi su se malo protresle i postojeće pukotine na obe zgrade su se nešto povećale", stoji u odgovoru.
Dodaje i to da zgrada nije u idealnom stanju, ali da stabilnost zgrade nije ugrožena.
No roditelji sumnjaju u to. Štoviše, smatraju da navedeni inženjeri nisu mjerodavni da donose mišljenje o sigurnosti, odnosno statici zgrade jer nisu statičari te se boje što bi se moglo dogoditi ako "udari" još jedan potres i primjećuju da na elaboratu nema službenog pečata, nego je samo potpisano i to jednim potpisom, dok se na dokumentu navode imena dvojice spomenutih inženjera.
"Mi kao roditelji ne možemo ni ući u vrtić kako bi se sami uvjerili kolike su te pukotine. Još od pandemije djecu predajemo ispred vrtića, ne ulazimo u zgradu. Skrivaju li što od naših očiju", pita naša sugovornica koja moli Boga da tlo ostane mirno. Doslovno.
Sama ravnateljica vrtića Ivana Gurdulić potvrdila je da su nakon potresa u Stocu u BiH primijetili da su se pojedine pukotinepovećale.
"Nakon potresa primijetili smo da su se neke stare pukotine, koje postoje desetljećima, malo povećale. Sukladno zakonskim protokolima, odmah smo angažirali dva ovlaštena i neovisna inžinjera građevine, Leka Barbića i Šimu Šurjaka da provjere statiku zgrade, jer ja nisam te struke, kao ni roditelji, pa nisam kompetentna ni ovlaštena davati bilo kakva mišljenja, već samo ono što su nam inženjeri napisali u elaboratu, a to je da zgrada nije ugrožena kao takva, ali da treba biti oprezan i pratiti stanje svaka dva-tri mjeseca. U kraćem roku, a da bismo svi skupa bili još sigurniji, jer nam je sigurnost djece i zaposlenika prioritet, dodatno ćemo angažirati još jedn, u tvrtku koja se bavi statikom da napravi još jedan elaborat i temeljem toga nas usmjeri u daljnjem postupanju", navela je.
Majka, naša sugovornica, primjećuje da je na području Dubrovnika bilo sličnih situacija nakon spomenutog potresa: "I djecu su izmjestili u druge objekte dok se ne osiguraju njihovi. Ali kod nas ne."
