Poslovno carstvo Schwarz grupe snažno širi na Hrvatsku, a od domaćih snaga jedina konkurencija su im Tommy i Plodine, piše Slobodna Dalmacija. U toj grupi nalaze se popularni Lidl i Kaufland. Sličnost između vlasnika Schwarz grupe i Tomislava Mamića te Mile Ćurkovića, vlasnika spomenutih domaćih lanaca trgovina, jest ta da su dvoja carstva gradili sustavno i u diskreciji. Skroz suprotno od onoga što je primjerice radio Ivica Todorić kroz Agrokor. Zato su ostali i opstali u tržišnoj utakmici i među konkurencijom.
No, tko je samozatajni vlasnik Schwarza, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu za kojeg rijetko tko zna kako izgleda?
Lidl ima pobjednički model
2001. godine Schwarz grupa došla je na hrvatsko tržište bez previše pompe i to preko Kauflanda. Godinu poslije prvi zaposlenici Lidla počeli su pripremati tržište i kupovati zemljišta. Vrata prvih 13 trgovina otvorena su za kupce tek 2006. godine. Od tada Lidl kontinuirano provodi strategiju ulaganja u širenje svoje prodajne mreže i zapošljava 2200 zaposlenika, piše Slobodna Dalmacija. 97. trgovina otvorena je nedavno u Puli. U prvoj godini poslovanja u Hrvatskoj, Lidl je ostvario oko 700 milijuna kuna prometa. Godinu do dvije dana nakon što su krenuli s radom u Hrvatskoj, govorilo se o odlasku iz Hrvatske zbog neispunjenih očekivanja. Međutim, tada je počeo rast.
(FILES) In this file photo taken on January 10, 2018, a person arrives to go shopping at a branch of Lidl supermarket in south London. German supermarket group Lidl said on June 12, 2019, it will open more than 40 new stores in and around London over the next five years, creating 1,500 jobs. The discount chain will open a supermarket in Tottenham Court Road in London's West End as part of its new stores and head office investment costing £500 million ($637 million, 562 million euros), Lidl said in a statement., Image: 446461994, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP
Prvu skromnu dobit Lidl je ostvario 2013., a već sljedeće godine zaradio je 108 milijuna kuna – taman koliko je zaradio četiri puta veći Konzum! Promet im je do danas narastao sedam puta, a broj trgovina dostići će najavljenih 120. Jedan od ključnih kriterija za Lidlove lokacije je da s užom okolicom do pet kilometara imaju 10.000 i više stanovnika. Na svako tržište Lidl ulazi promišljeno i cijela poslovna strategija im počiva na organskom rastu. Primjerice, u Srbiju su stigli prije pet godina, a trgovine otvorili tek nedavno.
Lidlov model je pobjednički jer su supermarket s popustom, diskont su s jeftinom robom s niskim cijenama, imaju ograničen asortiman, često s ciljanom ponudom vlastitih marki proizvoda koji su jeftiniji od poznatih brendova. Nakon izbijanja financijske krize 2008., Lidl je pomeo konkurenciju. Nije samo zato postao "broj jedan" kada je riječ o kupovini u Hrvata jer im cijeli poslovni model počiva na filozofiji diskontera. Upravo je taj model pokazao svoju učinkovitost na brojnim tržištima i u snažnom, ponekad nevjerojatnom rastu. Lidl je jako napredovao i u Hrvatskoj i u Velikoj Britaniji jer su se izmijenili kupci koje više nije sram kupovati u diskontu. Lidl se nekada percipirao kao "trgovina za siromašne".
Nije upotrijebio svoje ime i prezime za naziv lanca
Schwarz Gruppe, privatna obiteljska tvrtka, trenutno je najveći diskonter i trgovac u Europi, te treći najveći trgovac na malo u svijetu po prihodima. Zapošljavaju preko 350.000 ljudi i u ovoj godini namjeravaju otvoriti 350 novih trgovina u svijetu s ulaganjem od sedam milijardi u prošloj poslovnoj godini. Najpoznatiji konkurent Lidla je njemački Aldi, zapravo najstariji diskonter. Za razliku od drugih vlasnika trgovačkih lanaca, Dieter Schwarz nije htio upotrijebiti svoje prezime u nazivu biznisa nego je za tisuću maraka od partnera svoga oca, Ludwiga Lidla, kupio sva prava na njegovo ime.
Od svog početka pa do danas, baš kao i Kaufland i Handelshof, u vlasništvu je Dietera Schwarza. Hijerarhija upravljanja vrlo je jednostavna: Dieter Schwarz preko svoje tvrtke, koja ima 0,1 posto vlasništva Lidla, ima sto posto prava odlučivanja u koncernu. Svih 99,9 posto ostalog vlasništva je u zakladi – kojoj je opet na čelu Dieter Schwarz. Međutim, upravljanje kompanijom prenio je na Fondaciju Dietera Schwarza, što je potez kojim se nasljednike sprječava da "zeznu" tvrtku. No, to sprječava i poreznike da "oderu" nasljednike, tako da budu prisiljeni prodati tvrtku.
Tko je Dieter Schwarz?
Buduće zaposlenike Lidla regrutira se već tijekom studija, a na kandidatima je samo da provode ono što se odluči u sjedištu u Neckarsulmu. Vjerovali ili ne, tamo nema velebnih ureda. Dieter Schwarz navodno sjedi u kancelariji s običnim namještajem, naslijeđenim od oca. Zato se mnogi pitaju tko je 79-godišnji Dieter Schwarz, trenutno najbogatiji Nijemac te jedan od najbogatijih ljudi na svijetu s više od 40 milijardi eura? On je otac dvoje djece koji u jako rijetkim slučajevima istupa u javnosti. Toliko je tajnovit da postoji tek nekoliko njegovih fotografija. Rođen je i živi u Heilbronnu, gradu sa 100.000 stanovnika. Poznat je po lokalnim ulaganjima u obrazovanje, znanost i istraživanja, piše Slobodna Dalmacija.
Pula: Svečano otvorena nova trgovina Lidl 11.03.2019., Pula - Jedan od vodecih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, Lidl, danas je otvorio svoju drugu trgovinu u Puli. Trgovina se nalazi na adresi Prostinske bune 20, a rezanjem vrpce novu je trgovinu uz voditeljicu otvorila zamjenica gradonacelnika Pule Elena Puh Belci.Ceremoniju otvaranja obogatio je nastup djecjeg zbora Zaro. Photo: Dusko Marusic /PIXSELL
Među narodom, Schwarz je osoba koja se izuzetno poštuje. Zbog toga što se malo o njemu zna, o vlasniku Lidla kruže svakakve priče. Jedna od njih kaže da često voli otići u grad na kavu među "običan puk". On u tolikoj mjeri izbjegava javnost da je odbio primiti nagradu savezne pokrajine Baden Würtenberg za gospodarski doprinos jer bi tamo bile kamere. No, čini se, njegov izgled može iznenaditi. Jedan bankar je izjavio da je prvo mislio da razgovara s mušterijom Lidla, a ne s multimilijarderom.
Osim priče o poslovnom uspjehu, za Schwarz grupom su se povlačili i brojni skandali. 2008. godine magazin Stern je otkrio kako Lidl špijunira svoje zaposlenike. No, gore od toga bilo je otkriće da je Lidlov dućan u Švedskoj namjerno trovao beskućnike tako što je trovao hranu u kontejnerima u koje su bacali ono što nije prodano. Isto tako, skandal je izazvalo i brisanje raspela s fotografije pravoslavne crkve u Santoriniju na pakiranjima grčkih jogurta. Ipak, najviše prašine bilo je 2004. kada je izašla "Crna knjiga" s podnaslovom "Strah na radnome mjestu". Nakon niza skandala kompanija je počela ulagati u ljudske resurse. Nije tajna da su Lidl i Kaufland jedni od boljih poslodavaca u Hrvatskoj koji podižu plaće zaposlenicima. Radna snaga u tim trgovinama svedena je na minimum i koristi se do apsolutnog maksimuma. To se uvelike razlikuje od "Todorićevog modela" u Konzumu u kojem je radilo puno ljudi, ali za male plaće.
