Za jedne to znači život, a za druge postupno umiranje i smrt. Za jedne je to milenijska investicija, a za druge završni udarac onoga od čega su stoljećima živjeli. Na jednoj stranici investitori i njihovi politički sponzori mašu fotografskim projekcijama plodnih dolina i zelenila u istočnoj Hercegovini. Na drugoj ekološke udruge i njihovi aktivisti od Dubrovnika, Malostonskog zaljeva, preko plodne doline Neretve, sve do Čapljine i Mostara... uzvraćaju kataklizmičnim scenarijima, koji će postojeće prirodne bisere – zaštitne znakove turističkih razglednica – pretvoriti u pustaru.
U središtu višegodišnje polemike, koja tek ovih dana ulazi u eruptivnu fazu, golemi je hidroenergetski projekt vrijedan gotovo milijardu dolara pod nazivom 'Gornji horizonti' koji se treba dovršiti na prostoru istočne Hercegovine. Radi jačanja elektroenergetskog potencijala, ali i izvlačenja ovog dijela Republike Srpske iz sveprisutne krize, službene vlasti u Banjoj Luci odlučile su pod svaku cijenu 40-ak godina star projekt učiniti konačno stvarnim.
Za njega su zbog gradnje HE Dubrovnik 2, iako javno šute, zainteresirane i stare i nove vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i velike međunarodne korporacije iz Kanade i Velike Britanije, koje u svemu tome vide dobru zaradu. Projektom 'Gornji horizonti' planiraju se prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito Trebišnjice.
Do pobune ekologa u Hrvatskoj i BiH, stručnjaka iz područja zaštite prirodnih hidropotencijala, vlada RS i elektroprivreda, već je sagradila tunele kroz koje će prolaziti milijuni kubika vode koja inače prirodnim putem ide u slijev rijeke Neretve. Prvi je korak napravljen, još se čeka formalna suglasnost iz Hrvatske i može početi gradnja hidrosustava Trebišnjica, na kojem će u konačnici biti čak sedam hidroelektrana i šest akumulacija.
''Preusmjeravanjem voda iz njihova prirodnog neretvanskog slijeva u slijev Trebišnjice, Neretva bi mogla izgubiti znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi bio poništen prodorom morske vode'', upozorava Ana Musa, predsjednica ekološkog pokreta 'Lijepa naša' iz Ploča, koja zajedno s nekoliko ekoloških aktivista godinama pokušava alarmirati hrvatsku javnost i stanovnike doline Neretve o tome kakva im apokalipsa u budućnosti prijeti. Zbog nedostatka slatke vode iz Neretve, upozorava naša sugovornica, povećao bi se salinitet (slanost) vode do te mjere da bi praktično bio posve onemogućen uzgoj povrća i voća u dolini Neretve južno od Čapljine.
Ugroženo bi bilo i najveće europsko stanište ptica Hutovo blato s oko 240 vrsta ptica, dvadesetak vrsta riba i više od 600 različitih biljaka. Zbog nedostatka hranjivih tvari koje sa sobom nosi slatka voda iz rijeke Neretve, u Malostonskom zaljevu u opasnost bi došao uzgoj kamenica i dagnji. 'Gornji horizonti' s gastroponude bi ponude mogao izbrisati 'neretvanski brudet' od ukusnih jegulja i žaba jer bi slana voda uništila postojeću floru i faunu, piše Večernji list.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uvjeravaju da projekt neće donijeti štetu. Slijedi organiziranje javnih rasprava po općinama u istočnoj Hercegovini, a potom i prezentacija studije u Dubrovniku, na kojoj će biti i mjerodavni iz Hrvatske.
