Ugledni AFP objavio je reportažu iz Hrvatske napravljenu proteklih dana, u vrijeme kada se obilježavala 18. godišnjica smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana, ali i komemoracija Slobodanu Praljku koji se ubio u sudnici Haškoga suda nakon što mu je potvrđena presuda prema kojoj je kriv za ratne zločine u sukobu Hrvata i Bošnjaka tijekom rata u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 1990-ih.
Tuđman je za mnoge ostao heroj
Kada turisti dolaze avionom u Zagreb, piše AFP, slijeću u blještavu zračnu luku nazvanu po 'ocu nacije' Franji Tuđmanu, osobi koja se u kontekstu udruženog zločinačkog pothvata spominje u osuđujućoj presudi Haškoga suda šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata. Ta presuda u Haagu bila je zasjenjena dramatičnom smrću Slobodana Praljka koji je ispio cijankalij nakon što je čuo da mu je potvrđena presuda.
No, od bitno veće važnosti za Hrvatsku bila je sudska osuda Tuđmana, prvog predsjednika države, koji je umro 1999. godine i koji je usprkos lošim stranama svoje autokratske vladavine za mnoge Hrvate ostao heroj jer je izborio neovisnost Hrvatske.
Žalbeno vijeće potvrdilo je presudu šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata ustvrdivši da je "krajnji cilj" Tuđmanove politike bila podjela Bosne i etničko čišćenje pojedinih dijelova BiH kako bi se ondje uspostavila hrvatska područja.
"Bio je državnik, imao je cilj i ostvario ga je"
Usprkos toj presudi, piše AFP, 18. obljetnica Tuđmanove smrti obilježena je 10. prosinca s uobičajenim komemoracijama na državnoj razini. Najviši dužnosnici položili su vijence na impozantni crni mramorni grob na Mirogoju.
"Tuđman je bio državnik. On je točno znao svoj cilj i ostvario ga je, a to je bilo stvaranje Hrvatske", kazala je umirovljenica Katarina Hrkač na komemoraciji za Praljka održanoj dan poslije obljetnice Tuđmanove smrti. AFP usto napominje kako su i najtiražnije dnevne novine u Hrvatskoj, Večernji list, u subotu objavile poseban prilog posvećen "ocu hrvatske države".
Tuđman, komunistički general koji je kasnije postao nacionalistički disident, vodio je Hrvatsku na putu do osamostaljenja od Jugoslavije i nezavisnosti, a kroz četverogodišnji rat s pobunjenim Srbima koje je podupirao Beograd.
"Kritike Tuđmanu poistovjećuju se s kritikama Hrvatskoj"
Jadranka Kosor, bivša premijerka i bivša čelnica HDZ-a, izjavila je za AFP da su "snaga i vještina" pokojnog Tuđmana bile u okupljanju potpore za suprotstavljanje jednoj od tada najsnažnijih vojski u Europi.
U Hrvatskoj je široko prihvaćeno viđenje rata kao rata za oslobođenje od srpskog agresora. No, mišljenja su mnogo manje jedinstvena u pogledu Tuđmanove uloge, koju je istaknuo i Haški sud, u ratu u BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković odbacio je presudu u Haagu rekavši da je Tuđmanova politika prema Bosni "uvijek bila usmjerena prema održavanju njezinog teritorijalnog integriteta".
"No, nema sumnje da je vojno i političko vodstvo Hrvata u BiH bilo pod izravnim utjecajem i nadzorom dužnosnika u Zagrebu", ustvrdio je povjesničar Hrvoje Klasić dodajući da u vezi s Tuđmanom u Hrvatskoj postoji svojevrsni tabu i kult ličnosti. "Svaka kritika Tuđmanove politike na neki način se poistovjećuje s kritikama same Hrvatske, što je katastrofalno", dodao je Klasić.
19.10.2017., Zagreb - Zagrebacko gradsko groblje - Mirogoj. Grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
"Političari su prihvatili njegovu negativnu ostavštinu"
Bivša tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte izjavila je 2001. godine kako je sud bio spreman podnijeti optužnicu protiv Tuđmana koji je umro od raka dvije godine ranije. Unatoč njegovoj uspješnoj borbi za neovisnost, Tuđmanova čvrstorukaška vladavina bila je obilježena korupcijom i sumnjivom privatizacijom što je dodatno nanijelo štetu ratom devastiranom gospodarstvu. Tuđmanovo odbacivanje demokratskih reformi dovelo ga je u međunarodnu izolaciju, što je bilo uočljivo u izostanku stranih čelnika na njegovoj sahrani.
Iako su njegovi nasljednici unutar HDZ-a svojedobno pokušali udaljiti se od njegove ostavštine, od 2012. godine ponovno je vidljiv pomak udesno te represivne tendencije. Također, piše AFP, medijske slobode u Hrvatskoj proteklih su godina pale na međunarodnoj ljestvici, a aktivisti za ljudska prava upozoravaju na rastuću klimu netolerancije.
"Političari su ponovno prihvatili negativnu Tuđmanovu ostavštinu i to je vrlo štetno", izjavila je za AFP Vesna Teršelič iz Documente.
