Politički analitičari Ivica Relković i Ivan Tomljenović su na blogu Besplatna politika analizirali predsjedničke kandidate te koji bi birači mogli za koga glasovati na predstojećim izborima. Oni u svom tekstu, koji prenosimo u cijelosti, naglašavaju da se ocjene o nastupu na sučeljavanju ne mogu poistovjećivati s glasovima, ali nam mogu dati određeni signal mogućih anketnih preokreta.
Ocjene kažu da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala do nedjelje stabilizirati svoj rejting, dok bi rast Miroslava Škore mogao biti zaustavljen (a možda i preokrenut u mali pad u odnosu na posljednje ankete). To je dobra vijest za Zorana Milanovića. S druge strane, vezano uz sučeljavanje, od "malih" su kandidata najbolje ocijenjeni kandidati koji popunjavaju prostor najbliži Zoranu Milanoviću. I mogli bi uzeti i znatno više glasova od dosad anketno "predviđenih". To je loša vijest za Zorana Milanovića.
Tko tu kome pomaže?
Zoran Milanović se solidno branio od opasnosti da mu lijevi protukandidati snažno zahvate u zajedničko dodirno biračko tijelo, ali val će trajati vjerojatno do nedjelje. Za njega je ključno da tada već bude podnošljivo nizak. Zanimljivo je, međutim, pratiti reakcije njegovih stranačkih i podupirućih "glasnogovornika" koji mu, u euforiji lijeve dominacije nad desnim debatnim "klubom", taktički odmažu. Uzet ćemo za primjer samo reakcije Krešimira Beljaka i Joška Klisovića. Krešimir Beljak, hvaleći Zorana Milanovića da je "izdominirao" i da je "najbolji", izrijekom ocjenjuje nastupe Katarine Peović "odličnim" i Dalije Orešković "dobrim".
"Saborski zastupnik SDP-a Joško Klisović komentirao je sučeljavanje i ustvrdio kako su prema njemu lijevi kandidati dominirali nad desnim. Zaključak sučeljavanja: Ljevica potpuno izdominirala nad desnicom. Argumentiranost, artikuliranost, komunikativnost, jasnoća stavova, etičnost, javni interes... Hoće li se ova dominacija pretočiti u glasove birača?", naveo je Klisović u Večernjem listu.
O ovakvim javnim porukama svojih "pomagača" (i proslavama pobjede "ljevice" nad "desnicom") treba razmišljati Milanovićev stožer. U utakmici koja se igra samo jedan-na-jedan (i tako jedanaest puta) kolektivni rezultat ne postoji, kao što ni samo spominjanje svjetonazorski najbližih kandidata kao "odličnih" ne pomaže onome za koga tvrdiš da je "najbolji". Nije se igrala kolektivna utakmica "lijevih" protiv "desnih", nego individualna borba za svaki glas, a u toj borbi veći ti je problem dobra igra tebi svjetonazorski i programski najbližeg, nego najdaljeg! A Klisović i Beljak, umjesto da lukavo pohvale "respektabilan" nastup veterana Đapića (uz ono klasično "iako se ne slažem s njegovim stajalištima") u kojem "eto" još ima političkog erosa (čime bi diskretno u dodatni problem stavili vjerojatno Škoru, makar za dijelić postotka), oni hvale "svoju" stranu (nesvjesno i potpuno taktički pogrešno!) na moguću štetu – Milanovića!
'Trebali bi hvaliti isključivo Milanovića'
Beljak, Klisović i svi drugi koji su (valjda) Milanovićevi navijači, ne smiju ni imenom ni generalizacijom pružati prostor i vidljivost ostalim kandidatima centra ni ljevice, nego svaku svoju izjavu završavati pohvalom isključivo i samo Milanovića. Ako mu uopće žele pomoći. Naravno, govorimo isključivo o taktičkoj igri timova, a ne i sadržajnoj nekorektnosti prema drugom. Pohvalu svima koji su se kandidirali i sučelili (osim Škori i Kovaču) može (čak i javno!) dati Kolinda Grabar-Kitarović, kao i razni "izvori" iz HDZ-a (jer ona time ne gubi glasove, nego ih eventualno gubi Milanović). Škorin tim ne smije nikogas druge strane javno hvaliti jer se on nije držao dobro.
20.12.2019 .,Zagreb - Press konferencija predsjednickog kandidata Zorana Milanovica. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Dario Juričan, Dalija Orešković i Katarina Peović više su puta u hrvatskoj javnosti spomenuti u posljednjih 48 sati negoli u cjelokupnom svojem političkom životu. A to automatski znači da će osvojiti i više glasova, nego što bi uzeli da nije bilo sučeljavanja. I naravno da na tu svoju javnu vidljivost i na svoje glasove imaju pravo. Zato sada otvorenost medijskog prostora trebaju maksimalno kapitalizirati. Ali glasovi svakog pojedinog kandidata ne spajaju se s glasovima nijednog drugog bliskog u nekoj kumulativnoj nadmoći jedne strane nad drugom. Štoviše, u utakmici u kojoj pobjeđuje samo jedan (a samo dva kandidata ulaze u eventualni drugi krug), kandidatu su veći su problem glasovi podijeljeni unutar njegova bazena, negoli homogenizirani u onom drugom.
'Da je Škoro bio dobar na sučeljavanju nedjelja bi bila vruća'
Da nije bilo sučeljavanja i posljedica koje je ono vjerojatno ostavilo, mogli bismo govoriti o neizvjesnosti u granicama europarlamentarnog "crnog labuda". Da je na sučeljevanju Miroslav Škoro zasjenio Kolindu Grabar-Kitarović (izravno) i Zorana Milanovića (usputno), čekala bi nas "užarena" nedjelja. Da je Škoro bio samo solidan, a Kolinda Grabar-Kitarović da nas je zasipala gafovima (pa i da su dva ključna protukandidata cijelo sučeljavanje utemeljili na zahtjevanju odgovora o "korupciji u službama") imali bismo "vruću" nedjelju.
17.12.2019., Zagreb - Suceljavanje svih 11 predsjednickih kandidata na HRTu. Kolinda Grabar Kitarovic, Zoran Milanovic, Mislav Kolakusic, Miroslav Skoro, Ivan Pernar, Katarina Peovic, Anto Djapic, Dejan Kovac, Nedjeljko Babic, Dalija Oreskovic i Dario Jurican. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Zbog slabog Škorinog nastupa sada je ipak teško očekivati da se trend njegova rasta i nastavi, pa čak i ubrza. Stoga se trojni susret na oko 25% sada čini gotovo nevjerojatnim. Takav scenarij, iako malo vjerojatan, nazvali smo "crnim labudom" asocirajući na baš toliko postotnih bodova koliko ih se na dan europarlamentarnih izbora s HDZ-ovog anketnog rejtinga preselilo Ruži Tomašić. Ipak, teško je očekivati da se taj scenarij HDZ-u dogodi dvaput zaredom.
Mali kandidati bi izbore mogli učiniti zanimljivijima
Razložno je zaključiti da su i Grabar-Kitarović i Škoro, svaki na svojim, ipak brojčano udaljenim rejtinzima ušli u stagnaciju (ona zaustavila lagani kontinuirani pad, a on nagli rast). Imamo li na umu sve navedeno, kao i bolji rejting Grabar-Kitarović u terenskim anketama, negoli onima vođenima telefonskim putem te bonus hrvatskih državljana u inozemstvu koji ne ulaze u ankete, njezina nedjeljna relativna pobjeda nam se čini najizglednijim scenarijem. U odnosu na posljednji preddebatni uzorak HRejtinga, izgledan je Juričanov rast. Iako su njegovi novi glasovi pomalo iz bazena dotad prilično sigurnih glasova Mislava Kolakušića i Ivana Pernara, a svakako i onih koji gotovo uopće ne idu na izbore, te neodlučnih, ključno je pitanje koliko rubnih birača "na privremenom anketnom radu" kod Zorana Milanovića sada bira Juričana. Pa time i utječe na Milanovićev nedjeljnji rezultat.
Jednako tako (ili još i više), hoće li i povećana vidljivost i (u očima tog biračkog tijela) uvjerljivo odrađeni nastupi Dalije Orešković i Katarine Peović polučiti glasačkim simpatijama birača s ljevice za svaku od njih i, ključno, hoće li sve to i koliko utjecati na rezultat Zorana Milanovića? Koliko će Škoro u inozemstvu osvojiti više glasova od Milanovića (a bit će ih znatno više) i hoće li primjerice Glasnovićevih više od 5 tisuća birača iz 2016. biti za Škoru? Zbog svega toga (premda su zbog podbačaja na sučeljavanju Škorine dionice nešto slabije negoli dotad), ipak ostaje otvorenom borba za drugo mjesto.
Milanovićev minimum glasova na temelju svih anketa postavili smo još prije sučeljavanja na 22%, a maksimum na 26%. Škorin anketni maksimum u jednoj je anketi dosegnuo 23%. Hoće li se Zoranu Milanoviću dogoditi dvostruki peh u nedjelju – da mu probuđeni "mali" kandidati limitiraju glasove na njegovom donjem anketnom pragu (22-23%), a da se Miroslav Škoro barem zadrži na svojem anketnom maksimumu od 22-23%. Hoće li se njih dvojica u nedjelju susresti na 22-23%? Taj smo scenarij ironično nazvali "pobjedom ljevice" na štetu vodećeg lijevog kandidata, jer to za Zorana Milanovića može značiti gubitak drugoga kruga. Za neizvjesnu nedjelju stoga se mogu pobrinuti upravo "mali kandidati". Sada znatno više oni, nego Škoro, mogu utakmicu učiniti zanimljivom.
Kiša, "produženi vikend" spojen s Božićem uz moguće pečenje kolača, predbožićni šoping... ili jednostavno protestna reakcija (na oba biračka pola) na sve što se doživljava kao mainstream političke "već viđenosti", u tim malim rasponima glasova mogu učiniti svoje. Zato, iako se čini da je rezultat i redoslijed prilično izvjestan (1. Kolinda Grabar-Kitarović, 2. Zoran Milanović, 3. Miroslav Škoro...), nismo baš sigurni da bi se mnogi na njega rastrošno kladili, zaključuju Relković i Tomljenović.
