Na jarunskoj tržnici otkriven je lažni bagremov med. Razotkrio ga je David Pikutić, koji i sam ima OPG koji se bavi pčelarstvo, a OPG koji je prodavao falsificirani med uočio je na ovoj zagrebačkoj tržnici.
Ispričao nam je kako je posumnjao na med OPG-a Radošević Marijana postao sumnjiv.
''U sezoni kad nema bagrema i kad se svugdje smrznuo, na jedanput se pojavljuje pčelar koji ima bagrema. Bila mi je sumnjiva boja, onda sam kupio jednu teglicu, onda mi je bio sumnjiv okus. Potom sam dao još nekolicini kolega pčelara i svi smo zaključili da je jako, jako sumnjivo'', rekao je Pikutić.
'Rekli su tko sam ja da ih propitkujem'
''Oni su se pojavili relativno novi na placu. I odmah je taj bagrem bio sumnjiv. Išao sam i pričati s njima i pitati kako su oni to dobili. Bili su agresivni, da tko sam ja da njih propitkujem, da oni imaju vrhunsku tehnologiju pčelarenja i što ja imam njih pitati. Da su oni dobili, da ih nije briga ako drugi nisu dobili. Oni su uspjeli dobiti'', ispričao je Pikutić.
Sumnju na patvoreni med prijavio je Državnom inspektoratu. Morao je platiti obavezan predujam od 5000 kuna. Prema principu, ako je u pravu, novac će mu biti vraćen, a ako je med ispravan, inspektorat svejedno zadržava novac. O tome je pisao i na svom Facebooku, u postu koji su mnogi podijelili i komentirali.
Inspektorica je ubrzo izašla na teren, uzela tri teglice bagrema, zapečatila ih i med je otišao Njemačku na detaljnu analizu. Rezultat je pokazao kako je Pikutić bio u pravu, radilo se o patvorenom medu.
Državni inspektorat je prošle godine pri kontrolama u laboratorije poslao 30 uzoraka meda. Rezultati su pokazali da je 10 uzoraka bilo nesukladno. Pikutić tvrdi da je kupcima teško prepoznati pravi med.
''Sve bolje se patvorine rade. Čak treba i dobar laboratorij u zadnje vrijeme jer znaju unutra ubaciti pčelinje enzime, cvjetnog praha, tako da je teško uočiti. Može se prepoznati po boji, gustoći. Pravi med bi se trebao kristalizirati i pravi med neće mirisati na biljku od koje potječe. Dakle ne može med od kadulje mirisati na kadulju'', izjavio je Pikutić.
Svoj predujam od 5000 kuna još nije dobio nazad, a prijavu inspektoratu je podnio sredinom prosinca 2021. godine. Pikutić nam je potvrdio kako ljudi iz OPG-a kojeg je prijavio, ovog petka i subote nisu došli na plac.
''Napisali su na nekoj petrinjskoj Facebook grupi, jer su oni od tamo, nešto što je opet potpuno lažno. Napisali su da si im zbog potresa neke košnice stradale. Znao sam da će ići na kartu potres da bi se ljudi sažalili. Rekli su da su im u potresu pčele stradale, pa da su morali pojačano prihranjivati. Pazite, bagrem cvate u svibnju, a potres je bio krajem prosinca'', kazao je Pikutić.
''I onda kao nisu shvatili da je to šećer u košnicama, oni su mislili da je bagrem. Lažu i dalje kako nisu shvatili da su utočili 20-30 litara šećernog sirupa'', dodaje pčelar.
Pikutić kaže kako je to kao izlika presmiješno, no kako se potrošači ne razumiju previše u to, pa da će im možda i proći kao izlika kod nekih.
OPG Marijana Radošević upitali smo za komentar, no kazali su kako ne žele davati izjave. No, pronašli smo podatak kako su prodavali 900 grama bagremovog meda prodavali su za 50 kuna, 450 grama za 30 kuna i 210 grama za 20 kuna.
Nesukladne serije proizvoda povučene su s tržišta i postupci su i dalje u tijeku, a po okončanju istih poduzeti će se zakonom predviđene mjere, rekli su nam iz Državnog inspektorata.
Pronaći poznatog proizvođača
Da je laicima teško prepoznati pravi med, priznaje i Ranko Anđelini, predsjednik udruge pčelara ''Lipa'' iz Pazina. Anđelini nam kaže već postoje sofisticirani načini krivotvorenja meda, stoga napominje kako bi bilo najbolje kad bi se potrošači oslonili na poznate proizvođače u svojoj okolini.
''Treba otići kod proizvođača kod kojih mogu direktno kupiti med, vidjeti da imaju pčele i da nema falsificiranja. Nažalost, u godinama koje su loše, kao što je bila 2021., kad nije bilo ni bagrema, to je pogodno tlo za falsificiranje meda ili stavljanja lažnih deklaracija'', kazao je Anđelini.
Uz to, napominje Anđelini, i sama analitika utvrđivanja lažnih medova je skupa. I zato se potrošači rijetko odlučuju na tako nešto.
''Tu je Državni inspektorat taj koji bi trebao revnije provoditi kontrole, da ne bi dolazilo do slučajeva da se po tržnicama i u turističkoj sezoni po čitavoj obali prodaju patvoreni med'', napominje predsjednik udruge pčelara.
U Istri su primjerice zaštitili izvornost istarskog meda na nacionalnoj razini, a Anđelini kaže kako je u toku i predaja dokumenata na europskoj razini.
''To će biti vrlo dobra garancija da je med proizveden po svim onim parametrima sljedivosti. Iza toga stojimo. To je jedna garancija koja potrošaču daje sigurnost da med nije patvoren, pa je proizveden na tom području, u našem slučaju u Istri i da je proizveden po svim normama pčelarske prakse'', kazao je Anđelini.
Predsjednik udruge pčelara ''Lipa'' rekao je kako je čuo da su pčelari na potresom zahvaćenom području imali dosta problema. Kako je dosta pčelinjaka popadalo i bilo izvrnuto.
''Međutim pčele su dosta otporne životinje, tako da se mogu brzo oporaviti. Već je problem nestajanja pčela zbog drugih razloga, kao što su pesticidi i velika količina radio valova'', pojasnio nam je Anđelini.
