Europa je sinoć zaspala u miru, a jutros se probudila u ratu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u noći sa srijede na četvrtak najavio invaziju na Ukrajinu.
Prema posljednjim informacijama, pale su i prve ljudske žrtve, a ruske su snage napredovale od odcijepljenih pokrajina Donjeck i Lugansk sve do drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva.
Velika većina svjetskih lidera osudila je ovaj Putinov potez. Šefovi država ili vlada članica Europske unije također su najoštrije osudili rusku vojnu agresiju na Ukrajinu te Bjelorusiju zbog sudjelovanja u agresiji protiv Ukrajine.
"Najoštrije moguće osuđujemo vojnu agresiju bez presedana na Ukrajinu. Ničim izazvanim i neopravdanim vojnim akcijama, Rusija je teško prekršila međunarodno pravo te ugrozila europsku i globalnu sigurnost i stabilnost", stoji u zajedničkoj izjavi članova Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, koje čine šefovi država ili vlada država članica.
'To Putin i želi'
Bivši ministar vanjskih poslova i diplomat Miro Kovač smatra da Putin ima jasan cilj, a to je novi poredak na europskom kontinentu, odnosno novu blokovsku podjelu. "On upravo želi mekanu podjelu na rusku i druge interesne sfere. Ukrajina bi trebala biti neka vrsta tampon-zone. Razvoj događaja pokazat će hoće li mu to uspjeti. To uvelike ovisi i o Zapadu", govori nam Kovač.
Miro Kovač
Pitanje je kako će se rat u Ukrajini odraziti i na Hrvatsku. Dok su hrvatski predstavnici na tragu europskih te osuđuju ovaj potez Rusije, u susjedstvu je situacija malo drugačija. U Bosni i Hercegovini su predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović osudili agresiju Rusije protiv Ukrajine, no srpski član Predsjedništva Milorad Dodik nije se oglasio. Dodik je još u srijedu doveo u pitanje zašto je BiH stala na stranu EU-a protiv Ukrajine. Ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još se nije oglasio vezano za invaziju na Ukrajinu.
Da bi ovo stanje moglo imati veće posljedice i za regiju smatra i Kovač, ali upozorava i na potencijalno puno veću opasnost.
"Ako ne bude posljedica za Rusiju, bude li se toleriralo osvajanje teritorija i rušenje vlasti u Ukrajini, moglo bi biti reperkusija na hrvatsko susjedstvo, na BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Ali i na globalnom planu, na primjer u odnosu na Tajvan i Južnokinesko more bi Kina mogla povući poteze osvajanja", upozorava.
'Zapad je zakazao'
Odmah po objavi rata oglasile su se Sjedinjene Države, ali i EU najavljujući nove sankcije Rusiji. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će danas europskim čelnicima biti predstavljen "paket masivnih i ciljanih sankcija".
"Ovim ćemo paketom ciljati na strateške sektore ruskog gospodarstva blokirajući njihov pristup ključnim tehnologijama i tržištima. Oslabit ćemo gospodarsku bazu Rusije i njezinu sposobnost modernizacije", rekla je Ursula von der Leyen. Ipak, Kovač objašnjava kako to neće zaustaviti rat.
"Ekonomskim se sankcijama neće moći odvratiti Putina od zauzimanja teritorija i promjene vlasti u Ukrajini. To je samo moguće uporabom vojne sile. Na planu vojnog odvraćanja je Zapad očito zakazao. Sada se Zapad nalazi u škripcu. Ako se Putinu dopuste osvajanja i agresija, pokazuje se slabost i stvara presedan za slična nelegalna postupanja. Vojna intervencija Zapada na strani Ukrajine bi pak mogla dovesti do svjetskog, pa i nuklearnog rata. Bez obzira na neprihvatljivu invaziju na Ukrajinu nov mirovni poredak moći će se samo uspostaviti s Rusijom, a ne bez nje", zaključuje Kovač.
