PODACI FINE /

Rast nelikvidnosti u Hrvatskoj: neplaćeni računi zarobili 12 posto hrvatskog BDP-a

Image

U samo devet mjeseci nelikvidnost u državi se povećala za više od pola milijarde kuna

2.2.2017.
9:28
VOYO logo

Podaci Fine o smanjenju dugova blokiranih tvrtki godinama se koriste kao dokaz da se u Hrvatskoj smanjuje likvidnost no prema podacima o potraživanju koje imaju hrvatske tvrtke, onima koja su dospjela i nisu na vrijeme plaćana, ukazuju da je u posljednjih godinu dana nelikvidnost u Hrvatskoj porasla za 555 milijuna kuna, piše Novi list.

Tvrtke od prošle godine imaju obavezu izvijestiti Ministarstvo financija o svojim neplaćenim potraživanjma, tj. računima koje nisu uspjeli naplatiti za isporuku roba i usluga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima koje je Novi list dobio od Ministarstva financija navodi se kako je krajem listopada prošle godine 53.370 tvrtki u Hrvatskoj prijavilo da ima potraživanja koja su dospjela, ali ih nisu uspjeli naplatiti od svojih poslovnih partnera, uz napomenu da se radi o obvezama koje su trebale biti plaćene do 30. rujna 2016. godine.

U neplaćenim računima zarobljeno je 12 posto hrvatskog BDP-a, što je više nego cijeli godišnji trošak mirovina ili ukupni godišnji prihodi koje zajedno ostvare Ina i HEP.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kraju 2015. godine Ministarstvo financija dobilo je podatke o nenaplaćenim potraživanjima od 54.659 poduzeća i ona su prijavila da im poslovni partneri, dakle druge tvrtke ili državne institucije, duguju na ime neplaćenih računa 38,897 milijardi kuna, a to znači da se u samo devet mjeseci nelikvidnost u državi povećala za više od pola milijarde kuna.

Tvrtke su u jednom tromjesečnom izvješću za prvi kvartal prošle godine prijavile samo 36.033 milijarde kuna potraživanja, a taj iznos je nakon tri mjeseca narastao za više od tri milijarde i premašio 39 milijardi kuna.

To ukazuje da je više od trećine tvrtki na domaćem tržištu prijavilo da ne uspijevaju u dogovoreno vrijeme naplatiti svoje poslove. Iz Ministarstva financija su napomenuli da su u statistiku neplaćenih, a dospjelih obaveza ušla i potraživanja koja su utužena te ona koja su u međuvremenu prijaveljna u stečajnom ili predstečajnom postupku.

statistika o blokiranim tvrtkama i neplaćenim računima koje je davala Fina godinama se koristila kao dokaz pada nelikvidnost. Proteklih nekoliko godina iznos duga koji je utjerivan ovrhama značajno je padao s rekordnih 41 milardu kuna. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednji podaci Fine pokazuju da je ukupan iznos neplaćenih dugova blokiranih poduzeća bio nešto veći od 18 milijardi kuna, što znači da je ukupan iznos potraživanja koje tvrtke još nisu pokušale utjerati ovrhom i blokadom računa veći od 21 milijarde kuna.

Ministarstvo financija nije moglo dati podatke tko je najveći dužnik jer je Porezna uprava dužna kao poraznu tajnu čuvati "sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo