Gospođa Marina Pepelnjak iz Zagreba godinama vodi detaljnu evidenciju potrošnje. U svega dva mjeseca troškovi života ovoj su zagrebačkoj obitelji porasli s 3 i pol, na gotovo 6 tisuća kuna.
"Prosječna obitelj, svaki mora imati 1000 eura plaću. Muž je godinama na istoj, ja sam godinama na istoj, a cijene idu gore", priča Marina.
Osim troškova života, 800 kuna više plaća i režije. Svaki mjesec treba podmiriti i ratu kredita za stan. Na pola su puta, čeka ih još 15 godina otplate. Rast kamata je neizbježan.
"Kamata je promjenjiva, nitko ne priča kolika će biti, što će biti. Mi možemo sad imati 3600, a za godinu dana može biti 4600 i to mi nitko ne može reći, tako da se ja bojim što donosi budućnost", govori Marina.
'Rast će biti postepen'
Kako je to kad ti rata kredita naraste preko noći, najbolje znaju članovi Udruge Franak.
"Ne vrijedi nikome paničariti ako već ima kredit. Kakav kredit ima, kako ga je ugovorio tako ga mora otplaćivati, dakle razloga za paniku nema jer promijeniti ništa ne možeš, što će biti – bit će", kazao je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
Kretanje kamatnih stopa usko je povezano s inflacijom, no kreditni posrednik Vjeko Peretić umiruje.
"Taj rast koji se najavljuje događat će se postepeno i dugoročno i ići će u koracima po 0,25 postotnog poena, tako da nećemo doživjeti onaj scenarij koji je bio sa švicarskim frankom", kazao je Peretić.
Na primjeru stambenog kredita od 75 tisuća eura s rokom otplate od 15 godina i kamatnom stopom od 4 posto, s povećanjem od 0,5 postotnih poena - rata raste za 150 kuna mjesečno, odnosno 1800 kuna godišnje. U slučaju da kamata naraste za 1 postotni poen, rata je veća 290 kuna na mjesec, godišnje - više od 3500 kuna.
Jedno od mogućih rješenja je reprogramiranje kredita s još uvijek niskim kamatama.
"One se kreću negdje oko 2,5 posto ovisno o vremenu fiksiranja, i upravo to fiksiranje odnosno zaključavanje kamatne stope na sljedećih 10 godina vam omogućava miran san i da ne morate brinuti o inflaciji i o porastu kamatne stope", objašnjava Peretić.
U tom slučaju, s kamatom od 2,5 posto godišnje ćete uštedjeti nešto više od 4800 kuna.
Hoće li Vlada reagirati?
Jedno je sigurno – rast kreditnih rata bit će dodatni udar na standard. Pitali smo i premijera Andreja Plenkovića hoće li ponovno reagirati.
"Kad god je bilo ključno, onda smo intervenirali i ako situacija bude takva da vidimo da taj trend raste reagirat ćemo ponovno", kazao je premijer i dodao da je to zadnja opcija, ali da je moguća.
Pitanje je samo hoće li reakcija stići dovoljno brzo.
"Ali ako se ne djeluje relativno brzo, ovdje više ne govorimo o mjesecima ili godinama, govorimo o tjednima i prelijevanje negativnih posljedica neće biti zaustavljeno", tvrdi Neven Vidaković, financijski stručnjak.
Mnogi već sad teško žive - a ukoliko izostane vladina intervencija moglo bi biti i gore.
