Zahvaljujući odličnim turističkim rezultatima ove sezone, hrvatsko gospodarstvo rasti će ove godine i više nego što je najavljeno - za osam posto, doznaje RTL.
Točna procjena premijera stići će sljedećeg tjedna, no očekuje se da će biti premašen cilj rasta BDP-a od 5.2 posto.
"Očekujemo da bi ove godine stopa gospodarskog rasta trebala biti najmanje osam posto, odnosno preko 8 posto. To su uistinu ohrabrujuće brojke, što znači da bi se Hrvatska vrlo brzo mogla vratiti na razine BDP-a koje je imala 2019. godine.
Hrvatska je 2018. i 2019. bilježila godišnji rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto. Pandemija uzrokovana COVID-om strmoglavila ga je prošle godine za 8,4 posto. Neznatan pad zabilježen je i u prvom kvartalu ove godine, ali je zato u drugom kvartalu zabilježen najveći kvartalni rast u povijesti od 16,1 posto. Ministarstvo financija je proračunsku procjenu za ovu godinu postavilo na kozervativnih 5,2 posto, ali nove procjene kažu više od 8 posto što bi Hrvatsku svrstalo među zemlje s najbržim rastom u Europi.
"To je naravno posljedica i dobrih makroekonomskih pokazatelja, i dobre sezone, proizvodnje, trgovine na malo, građevinskog sektora, turizma i očekujemo da će se taj trend nastaviti", rekao je posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.
Dodaje kako je to posljedica i dobrih makroekonomskih pokazatelja te dobre sezone, proizvodnje, trgovine na malo, građevinskog sektora te turizma. Savić očekuje da će se taj trend nastaviti.
Stručnjaci skeptični
Stručnjaci upozoravaju da je velik rast generiran velikim padom gospodarstva, dok su ekonomske brojke i dalje vezane za epidemiološke.
"Bila je niža baza prošle godine, tako da i tih 8 posto u konačnici dobar dio čini i nadoknađivanje onog što smo izgubili prošle godine. Ipak, mislim da zbog opet pojave pandemijskih okvira za konačnu ocjenu cijele godine ćemo ipak morati malo pričekati", kazao je analitičar Hrvoje Japunčić.
U Udruzi Glas poduzetnika ne osjećaju rast gospodarstva. "Osjeća se učinak inflacije, naručito među proizvođačima kojima raste cijena sirovine, usporeni su lanci nabave pa dolazi do kašnjenja, isto tako svjedočimo sve većoj cijeni energenata", rekla je Branka Prišlić.
Na pitanje koje će benefiti osjetiti građani, Japunčić odgovara: "Trebalo bi se evolvirati u smislu dohodaka. Jer dobar dio dohodaka je na neki način vezan ugovorima uz povećanje BDP-a s jedne strane, a s druge strane inflacijom."
Vlada tvrdi kako se njihova politika već osjetila na životima građana. "Prosječna plaća je iz godine u godinu rasla otprilike 2 do 3 posto realno. Mjere očuvanja radnih mjesta i povećanja zaposlenih dali su rezultate, u 9. mjesecu ove godine imali smo oko 1 600 000 osiguranika. Zadnjih desetak godina u tom mjesecu nismo toliko imali", kaže Savić.
