Uoči parlamentarnih izbora 5. srpnja, na N1 televiziji na temu ljudskih prava sučelili su se Nino Raspudić, nezavisni kandidat na listi MOST-a, i Sabina Glasovac iz SDP-a. Razmijenili su mišljenja između ostalog o homoseksualnosti, istospolnom braku, posvajanju djece, ali i ćirilici u Vukovaru.
Na pitanje misle li da sami možemo izabrati svoju seksualnu orijentaciju i da je ista promjenjiva, Glasovac je rekla da se zalaže za osobni izbor, a Raspudić kako je riječ o prijepornom pitanju. "To je prijeporno pitanje, kao ideološki problem vidim neprihvaćanje da je čovjek stvorenje, ima biološke zadatosti, primjerice, rodio sam se kao muškarac, no unutar tih okvira je toliki prostor za izgradnju dovoljan za slobodan život", smatra Raspudić.
On je podržao referendum o braku jer misli da se neke važne stvari ne trebaju raditi bez kvalificirane većine. Glasovac je, s druge strane glasala protiv jer "intencija nije bila da se u Ustav unese da je brak zajednica muškarca i žene već se išlo na LGBT zajednicu, mislim da je dobro da je donesen zakon o životnoj zajednici".
Udomljavanje djece
U mogućnosti istospolnih parova da udomljuju djecu Glasovac kaže kako ne vidi ništa sporno jer je udomiteljstvo socijalna usluga, a seksualno opredjeljenje pojedinca ne govori ništa o tome može li taj par pružiti dom djetetu. "Imamo puno roditelja koji čekaju na posvojenje. Hrvatska vapi za udomiteljima, ne vidim zašto ne bismo pomirili dva interesa, radi se o privremenom pružanju utočišta djeci koja su morala biti izopćena iz obitelji. Interes tog djeteta je da ne bude u domu. Mislim da će i posvojenje doći kao tema, ja sam za posvojenje."
Raspudić odgovara kako je zakon iz 2014. godine bio izigravanje volje građana. Smatra da ne postoji pravo na dijete, nego pravo djeteta. "U zemlji u kojoj je bila jasna volja građana jasno je da će udomiteljstvo od strane istospolnog para nositi stigmu... Možemo shvatiti da neke stvari u društvu trebamo činiti prihvatljivijim, no to se ne radi tako da se sudbina djece koristi kao ovan kojim se probijaju vrata društvene svijesti.
U zemlji u kojoj je bila jasna volja građana jasno je da će udomiteljstvo od strane istospolnog para nositi društvenu stigmu. Zakon je jasan tko ima pravo na udomljavanje. Na kraju je Centar taj koji donosi odluku. Nisam pravni eskpert da tumačim bi li centar trebao poštovati odluku. Nije da imamo masu djece u stravičnim domovima. Ne mislim da nemamo dovoljno udomitelja", rekao je Raspudić. Dodaje kako je činjenica da bi ta djeca bila stigmatizirana i naglašava kako će se boriti da svaki čovjek ima pravo na privatan život, no neprihvatljivo mu je da se nečije seksualne sklonosti koriste za razne agende.
Glasovac je replicirala da danas već imamo raznovrsne obitelji i osobama koje imaju o afinitete prema istom spolu trebali bismo dati to pravo da žive kako žele. "Mi govorimo o instituciji braka, teoretski homosekusalac može stupiti u brak, ali s osobom suprotnog spola. Postoji interesni brakovi, oni koji nisu konzumirani. Za rasplet ovih izbora gdje dio hrvatskih državljana neće moći pristupiti glasanju, onaj referendum je bio otvoren svima, oni koje je zanimalo dali su svoj glas i to je taj demokratski ishod".
Pitanje pobačaja - pravo ili ubojstvo?
Osim toga, poteglo se pitanje i pobačaja. Glasovac kaže da se zalaže za život, no i za dostojanstven i slobodan život. "Postoje žene koje se nađu u teškoj situaciji, ne znamo što ih tišti i prekid trudnoće vide kao jedino rješenje, to nije laka odluka i s time mora živjeti. Meni moja majka nije dala život da bi vam država propisivala što ćete raditi sa svojim umom i tijelom. Žena ima pravo na izbor i na zdravlje, zabranom pobačaja nećete smanjiti broj istih, već žene dovesti u situaciju da odlaze ili u druge zemlje ili raditi te zahvate izvan institucija što je ugrožavanje njihova zdravlja.
Naš je stav da žensko tijelo ne smije biti državna imovina. Mi smo pripremili zakon koji treba ispraviti sve manjkavosti postojećeg. Činjenica je da je medicinski prekid trudnoće legalan do desetog tjedna, zatim pobačaj nije dostupan jer imate liječnike i klinike koje se pozivaju na priziv savjesti. Mnoge žene ga ne mogu platiti. Želimo da pobačaj bude besplatan, siguran i dostupan. Ne zalažemo se za pobačaj, no ako je on zadnje rješenje, žena ga mora imati mogućnost napraviti", smatra Glasovac.
Kaže da će tražiti od institucija da se ne može dogoditi da je u brojnim bolnicama pola liječnika pod prizivom savjesti, u nekima svi. Europski sud za ljudska prava je rekao da se prizivom savjesti ne smije manipulirati na području ljudskih prava, da se pravo liječnika ne može staviti nadležnim pravu žene na zdravlje.
S druge strane, Raspudić tvrdi da ljudski život počinje začećem, da je pobačaj ubojstvo. "Imali smo SDP-ov prijedlog koji je problematičan, povjerenstvo koje je 2009. predložio Ustavni sud, ono nakon svega kaže da je neosporiva činjenica da je tijekom trudnoće riječ o ljudskom životu, ljudski život počinje začećem, osnovno ljudsko pravo je pravo na život. Ako budemo imali većinu bit će na tragu zaštite ljudskog života od začeća. Pobačaj je ubojstvo, život treba braniti.
Treba ići proaktivno, ženama treba pomoći. Analize pokazuju da su česti ekonomski razlozi, mali je postotak silovanih žena koje se na to odlučuju. Imamo svjedočanstva djece koja su začeta u silovanju u BiH, uspjeli su se realizirati kao sretne osobe. Nemam pravo određivati tko ima pravo živjeti, tko ne. Mi želimo da svaka žena može iznijeti taj život koji nosi, pravo na priziv savjesti zajamčeno je Općom deklaracijom o pravima čovjeka", kaže Raspudić.
Ustavni sud se može ukinuti?
Upitan kako je to moguće jer u ovom trenutku nije moguće zabraniti pobačaj po Ustavnom sudu, Raspudić je rekao da oni žele Hrvatsku u kojoj će svaka žena koja nosi dijete biti zaštićena da ga može iznijeti. "Teoretski, Ustavni sud možete ukinuti, ako Ustavni sud postaje parapolitičko tijelo, postoje načini da narod demokratskom voljom riješi taj Ustavni sud. Mi pratimo Ustavni sud u toj državnoj arhitekturi, postaje problematično tijelo, parkiralište za islužene HDZ-ove i SDP-ove kadrove."
Glasovac je na to odgovorila kako ima dojam da mu je ukidanje Ustavnog suda u svrhu borbe za kljaštrenje ljudskih prava. Raspudić je uzvratio da je SDP zajedno s HDZ-ovcima bio protiv referenduma da birači lakše konzumiraju biračko pravo.
Ćirilica u Vukovaru
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina regulira cijeli set prava nacionalnih manjina, a u javnosti najviše problema izaziva ćirilica u Vukovaru. Upitana kakav je njezin stav prema tome, Glasovac kaže da treba poštivati hrvatske zakone i da to više nije političko pitanje. "Znamo cijelu kronologiju, što je bilo 2014. godine i Ustavni sud je na neki način preuzeo nadležnost za ostvarivanje tog Ustavnog zakona."
Složila se da postoje nerazjašnjeni odnosi, zna i da prošlost ne možemo mijenjati, no upozorava da moramo voditi računa da ne trujemo one koji žive danas. "Ne možemo umjetno stvarati normalnu klimu kraj toliko upitnika, no širenjem mržnje ne idemo u tom pravcu, zalažem se za interkulturnu školu u Vukovaru."
Raspudić smatra da je ta situacija s ćiriličnim pločama je simptom dubljeg problema koji se zanemaruje, a na terenu je istina drugačija. "Vjerujem da su ljudi u Vukovaru bili revoltirani, to potječe iz pitanja nestalih. Situaciju sa Srbijom po pitanju rata treba raspraviti, da neće ući u euroatlantske integracije dok to ne riješi. Zakon treba poštivati, treba vladajuće pitati zašto nije ispoštivan do kraja, očito ćirilica sada nije samo pismo, već simbol drugih stvari koje tamo stvaraju animozitet i da tamo imamo dva odvojena društva koja su u blagom konfliktu.
Ljevica je pričala da je problem tamo siromaštvo, to ne stoji. Imate Belfast koji ima veći BDP, a ima kilometre zidova koji dijele dvije zajednice. Ustavni sud je jedno čudno tijelo, svatko stavlja svoje pa imamo preslik velike koalicije. Mene zanima rješenje konfliktne situacije u Vukovaru, neće se riješiti zabranom ćirilice ili nametanja ploča silom, ključno je procesurianje nekih koji nisu procesuirani."
