Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora CEI postoji već pet godna, ima 13 zaposlenih i prilično je skup, a nema nijedan realizirani projekt javno-privatnog partnerstva. No, njegovog predsjednika Uprave Borisa Draženovića zabrinjava što se mediji raspituju o Centru i njegovu gašenju kad oni imaju pripremljene projekte, a zgradu dijele s agencijom koja ima više zaposlenih i nema isporuka.
"Vama za informaciju: u našoj zgradi postoji agencija sa znatnim brojem djelatnika, bez ikakvih isporuka, nekoliko puta skuplja od CEI-ja. Kako to da vas ona ne zanima? U svakom slučaju, ne brinite. Dobit ćete podatke koje tražite, ali trošite se na nama 'sitnima', jer krupne ribe...", piše Draženović ostavljajući da novinari sami dovrše misao.
Draženoviću je postavljeno pitanje kako je moguće da u pet godina nisu uspjeli ništa od javno-privatnog partnerstva, osim što su konzultantu Saši Marenjaku iz PPP Centra dužni isplatiti 27.225.000 kuna. Na njega je odgovorio Marenjak navodeći kako je iznos devet milijuna kuna bez PDV-a, a ne gotovo trideset, te da ugovor za projekt nije potpisan jer su se prvo morali rješavati imovinsko-pravni poslovi, jer je Vlada krpajući proračun javne investicije stavila u drugi plan, jer su pripremljeni projekti predstavljali teret za preuzimanje dugoročnih obveza pa su stavljeni na "čekanje", jer za pripremljene "male projekte" manje tvrtke nisu zadovoljavale kriterije, a veliki ulagači se nisu zanimali, na tržištu nije bilo tzv. Equity fondova koji bi ulagali u JPP projekte.
No, kako god bilo, prema riječima sada već bivšeg ministra uprave Ivana Kovačića, današnje agencije su pred nestajanjem, jer prije svega ne postoji jedinstven pravni okvir koji određuje njihovo djelovanje. Stoga Kovačić najavljuje novi zakon koji bi trebao urediti nered koji na tom području traje godinama, piše Slobodna Dalmacija.
Zakon bi branio i osnivanje nove agencije ako poslove iz njenoga djelokruga mogu obaviti već postojeće agencije. "Izvršnim agencijama upravljat će ravnatelj, dok ćemo upravna vijeća, odnosno upravne ili nadzorne odbore ukinuti. Kad vam kažem da danas u 50 izvršnih agencija imamo oko 295 članova upravnih vijeća, onda će vam sve biti jasno", objašnjava Kovačić dodajući kako će se po novom zakonu moći vidjeti koliko u kunu agencije troše, a koliko zarađuju; koliko maju zaposlenih, a koliko šefova.
"Neće se, naime, više događati da su od dvadeset zaposlenih njih 18 šefovi", napominje Kovačić. A idealan primjer onog što navodi jest Agencija za sigurnost željezničkog prometa koja ima Upravno vijeće s pet članova, ravnatelja, dva pomoćnika ravnatelja, a ima i još pet (pod)uprava sa svojim članovima. Tako ta Agencija sa 18 zaposlenih ima osam šefova i još pet članova Upravnog vijeća, a to znači da je omjer 13:10 za šefove!
