Hrvatskom biologu Miroslavu Radmanu, koji ima i francusko državljanstvo, u četvrtak navečer je u Splitu uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti.
Predajući mu to odličje, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssière je za Radman rekao da je nasljednik Ruđera Boškovića.
"U velikoj znanstvenoj obitelji Vi ste, kroz svoju dvostruku
francusku i hrvatsku kulturu, dostojni nasljednik
prosvjetiteljskih ličnosti poput Ruđera Boškovića", istaknuo je
Veyssière na svečanosti u Mediteranskom institutu za istraživanje
života (MedILS).
Po riječima francuskog veleposlanika, nedavna Radmanova
istraživanja - pionirska u molekularnoj biologiji,
dovela su ga do znanstvene potrage koja se dotiče mita o čudesnoj
vječnoj mladosti.
"Danas ste posebno zainteresirani za mehanizme starenja, a
posebno za ulogu oksidacije proteina u starenju i bolestima u
starosti". kazao je Veyssière.
Naglasio je kako su Radmanove zasluge su višestruke, te je
s pravom prepoznat u svjetskoj znanstvenoj zajednici koja mu
je dodijelila, kako se izrazio, impresivan broj nagrada.
"Večeras odajemo počast izuzetnoj osobi, čija profesionalna karijera i doprinos poznavanju živih bića bude u nama divljenje, posebno u pogledu značajnih otkrića o mehanizmima očuvanja genetskih informacija, o molekularnim mehanizmima koji su uključeni u evoluciju patogenih bakterija te o mehanizmima stjecanja otpornosti na antibiotike," poručio je Veyssière.
Zahvaljujući na priznanju, Radman je podsjetio kako ga je
prije osam godina tadašnji francuski predsjednik Francois
Hollande proglasio dobitnikom odličja Viteza Nacionalnog reda
Legije časti, te da mu se sad dodjeljuje to odličje.
"Ovo odličje je velika stvar, to je jedno originalno
priznanje koje se dodjeljuje izvanrednim ljudima još od
Napoleonova vremena," kazao je Radman.
Rekao je kako su njegova strast za istraživanjem i žeđ za
znanjem "bili i ostaju neuobičajeni."
Strategije borbe protiv koronavirusa treba usmjeriti na lijekove a ne na cjepivo
U izjavi novinarima nakon svečanosti Radman je, među ostalim, kazao kako u potrazi za liječenjem od koronavirusa treba ići na strategije koje nisu bazirane na cjepivu nego, kao i u slučaju side, na lijekove.
"Morat ćemo pričekati da vidimo jesu li prirodne promjene i mutacije kod koronavirusa blizu onim od virusa side. Hoće li to biti barijera? To je ostala barijera - imamo 40 godina borbe sa sidom i vakcina nikad nije došla jer jer princip vakcine da se potakne sinteza jednog antitijela koji će efikasno neutralizirati virus. Ali što kad se virus mijenja a vakcina se ne mijenja? Vakcina stvori jedan tip antitijela a ne dugi, i kad se to promaši - onda se promašilo. Dakle treba ići na strategije koje nisu bazirane na vakcini nego - kao u slučaju side - na dva-tri različita lijeka koji otruju život virusu, ali ne kao antitijela, nego naprosto na dva tri mjesta dobro kemijski mu truju život i onda virus postane impotentan, nije više efikasan kao virus, a to je već dovoljno," objasnio je Radman svoje stajalište.
Na upit kako komentira porast oboljelih od koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, rekao je da u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu godišnje umre oko jedan posto populacije a i sto toliko se i rodi.
U Hrvatskoj umire oko 50.000 ljudi godišnje, to je
malo više od jedan posto. Kad na to dodamo oko 300 smrtnih
slučajeva od Covida - to su šifre 50.000 plus 300. Zašto se
ovoliko uzbuđujemo? Jer je zoom na gadno umiranje
starijih ljudi zbog covida. Hajde napravite
zoom iz kemoterapije, raka, uključujući za stare
ljude i upalu - i to gadno izgleda, ne bi umrli da ne
izgleda gadno," kazao je Radman.
Istaknuo je kako ne želi ništa insinuirati nego uočava
bazične cifre.
"Evo ja bih postavio pitanje, zbog čega je 300 smrti je važnije nego 50.000 smrti? Neki će odgovoriti zbog toga što se bojim da 300 ne postane 30.000 ili 300.000. Pa možete uzeti bilo što i pretpostaviti to," rekao je Radman
Dodao je kako je on za zdrav razum kojeg, po njemu, nema dovoljno ni u najrazvijenijim zemljama.
"Zdrav razum opada, jer da ne opada - ne bi se tako loše nosili s jednim relativno banalnim problemom infektivnih bolesti kakvih je u prošlosti bilo daleko gorih", zaključio je Radman.
