Hrvatskom biologu Miroslavu Radmanu, koji ima i francusko državljanstvo, u četvrtak navečer je u Splitu uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti.

Predajući mu to odličje, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssière je za Radman rekao da je nasljednik Ruđera Boškovića.

"U velikoj znanstvenoj obitelji Vi ste, kroz svoju dvostruku francusku i hrvatsku kulturu, dostojni nasljednik prosvjetiteljskih ličnosti poput Ruđera Boškovića", istaknuo je Veyssière na svečanosti u Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS). Po riječima francuskog veleposlanika,  nedavna Radmanova istraživanja -  pionirska u molekularnoj biologiji,  dovela su ga do znanstvene potrage koja se dotiče mita o čudesnoj vječnoj mladosti.

"Danas ste posebno zainteresirani za mehanizme starenja, a posebno za ulogu oksidacije proteina u starenju i bolestima u starosti". kazao je Veyssière. Naglasio je kako su Radmanove zasluge su višestruke, te je  s pravom prepoznat u svjetskoj znanstvenoj zajednici koja mu je  dodijelila, kako se izrazio, impresivan broj nagrada.

"Večeras odajemo počast izuzetnoj osobi, čija profesionalna karijera i doprinos poznavanju živih bića bude u nama divljenje, posebno u pogledu značajnih otkrića o mehanizmima očuvanja genetskih informacija, o molekularnim mehanizmima koji su uključeni u evoluciju patogenih bakterija te o mehanizmima stjecanja otpornosti na antibiotike," poručio je Veyssière.

Zahvaljujući na priznanju, Radman je podsjetio kako ga  je prije osam godina tadašnji francuski predsjednik Francois Hollande proglasio dobitnikom odličja Viteza Nacionalnog reda Legije časti, te da mu se sad dodjeljuje to odličje. "Ovo odličje  je velika stvar, to je jedno originalno priznanje koje se dodjeljuje  izvanrednim ljudima još od Napoleonova vremena," kazao je  Radman. Rekao je kako su njegova strast za istraživanjem i žeđ za znanjem "bili i ostaju neuobičajeni."

Strategije borbe protiv koronavirusa treba usmjeriti na lijekove a ne na cjepivo

U izjavi novinarima nakon svečanosti Radman je, među ostalim, kazao kako u potrazi za liječenjem od koronavirusa treba ići na strategije koje nisu bazirane na cjepivu nego, kao i u slučaju side, na lijekove.

 "Morat  ćemo pričekati da  vidimo jesu li prirodne promjene i mutacije kod koronavirusa  blizu onim od virusa side. Hoće li to biti barijera?  To je ostala barijera -  imamo 40 godina borbe sa sidom i vakcina nikad nije došla jer  jer princip vakcine da se potakne sinteza jednog antitijela koji će efikasno neutralizirati  virus. Ali što kad se virus mijenja a vakcina se ne mijenja? Vakcina stvori jedan tip antitijela a ne dugi, i kad se to promaši - onda se promašilo. Dakle treba ići na strategije koje nisu bazirane na vakcini nego - kao u slučaju side - na dva-tri različita lijeka koji otruju život virusu,  ali ne kao  antitijela,  nego naprosto na dva tri mjesta dobro kemijski mu truju život i onda virus postane impotentan, nije više  efikasan kao virus, a to je već dovoljno," objasnio je Radman svoje stajalište.

Na upit kako komentira porast oboljelih od koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, rekao je da u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu godišnje umre oko jedan posto populacije a i sto toliko se i rodi.

U  Hrvatskoj umire oko 50.000 ljudi  godišnje, to je malo više od jedan posto. Kad na to dodamo oko 300 smrtnih slučajeva od Covida - to su šifre 50.000 plus 300. Zašto se ovoliko uzbuđujemo? Jer  je zoom  na gadno umiranje starijih  ljudi zbog  covida.  Hajde napravite zoom  iz kemoterapije, raka, uključujući  za stare ljude i upalu - i to gadno izgleda, ne bi umrli  da ne izgleda gadno," kazao je  Radman. Istaknuo je kako ne želi ništa insinuirati nego uočava bazične cifre.

"Evo ja bih postavio pitanje, zbog čega je 300 smrti je važnije nego 50.000 smrti?  Neki će odgovoriti zbog toga što se bojim da 300  ne postane 30.000 ili 300.000. Pa možete uzeti bilo što i pretpostaviti to," rekao je Radman

Dodao je kako je on za zdrav razum kojeg, po njemu, nema dovoljno  ni u najrazvijenijim zemljama.

"Zdrav razum opada, jer da ne opada - ne bi se tako loše nosili s jednim relativno banalnim problemom infektivnih bolesti kakvih je u prošlosti bilo daleko gorih", zaključio je Radman.