Russia Today, inače ruski državni medij, objavila je komentar Neila Clarka u kojem analizira napetosti na Zapadnom Balkanu i iznosi neke nadrealne ideje koje uključuju obnovu Jugoslavije. Osim budućnosti regije, ništa manje nije zanimljivo ni kako britanski novinar vidi i prošlost.
"Utjecajna američka analitička kuća Vijeće za vanjske poslove ( Council od foreign affairs, CFR) ističe kako je Balkan izgledno mjesto sukoba u 2018. No tezu kako su SAD te koje će 'očuvati mir i stabilnost' mora se preispitati - upravo su SAD i njihovi saveznici odgovorni za mnoge probleme koji pogađaju regiju", započinje svoju analizu Neil Clark za RT.
'Korijen problema su zapadne intervencije'
A Kosovo Serb man passes on October 17, 2011 by a barricade set up in the village of Zupce in the Serb-majority northern Kosovo. On October 17, the situation in northern Kosovo was calm but there were no signs that Serbs were preparing to dismantle the blockades. The commander of KFOR troops, General Erhard Drews, on October 16 postponed the removal of roadblocks until October 18 to allow local Serbs an opportunity to do it voluntarily. AFP PHOTO / ALEXA STANKOVIC / AFP PHOTO / ALEXA STANKOVIC
"Korijen tih problema je krvavi raspad Jugoslavije, proces kojeg je zapad podržavao i aktivno poticao. No to se u izvještaju ne spominje. Ali zato su Rusi, naravno, prikazani kao zlikovci, a 'ruska destabilizacija Crne Gore i Makedonije' navedena kao jedan od mogućih scenarija sukoba u 2018. No svi razlozi koje CFR navodi koji vode sukobu ne mogu se izravno povezati s Moskvom nego s posljedicama ranijih američkih i zapadnih intervencija i destabilizacija" ističe Clark.
"Počnimo s BiH. CFR se brine zbog referenduma o neovisnosti u Republici Srpskoj. Ali Amerikanci, koji su gurali pravo na samoodređenje za kosovske Albance kao dio vlastite strategije da otmu Kosovo prvo Jugoslaviji, a potom Srbiji teško mogu osporavati bosanskim Srbima pravo da odlučuju o vlastitoj sudbini. Ako je "teritorijalna cjelovitost" BiH toliko važna, zašto nije bila važna teritorijalna cjelovitost Jugoslavije?", pita se Clark.
Entički domino-efekt
"Na samom Kosovu, napetosti između Srba i Albanaca su i dalje velike. Intervencija NATO-a 1999. je trebala to riješiti, ali je zapad prilično uzburkao strasti podržavajući ekstremiste iz Oslobodilačke vojske Kosova a marginalizirajući umjerene Kosovare koji su zagovarali dijalog s Beogradom" opisuje kako točno situaciju vidi Clark.
Opisujući stanje u susjedstvu, citira teze CFR-a. "Makedonija je još jedno potencijalno žarište. Dio velike albanske manjine možda bi želio ujedinjenje s Kosovom ili Albanijom. U Crnoj Gori, Srbi na sjeveru još ne prihvaćaju samostalnu Podgoricu. Etnička politika na Balkanu je premrežena. Ako Republika Srpska pokuša otići iz BiH, Srbi sa sjevera Kosova će pokušati izaći iz Kosova, a neki Albanci iz južne Srbije - Srbiju. Muslimani u Srbiji također bi mogli poželjeti ujediniti se s onim što ostane od BiH. Ako se Makedonija podijeli, Albanci bi mogli željeti uniju s Kosovom, a možda i s Albanijom i albanski većinski dijelovima južne Srbije, što bi zauvrat moglo potaknuti cijepanje BiH, Kosova i Srbije".
Većina žali za Jugoslavijom
"Ako vam to zvuči prilično komplicirano, tada možda razumijete zašto toliko je mnogo ljudi u regiji nostalgično za Jugoslavijom". Citira zadnju Gallupovu anketu prema kojoj jasna većina ljudi u Srbiji, BiH i Crnoj Gori te 45 posto Slovenaca (koju se često navodi kao nauspješniju republiku bivše Jugoslavije) misli da je raspad Jugoslavije bio loš.
"Jugoslavija je ljudima na Balkanu davala ne samo stabilnost nego i ekonomsku sigurnost. Imalo je smisla da se se regija ujedini u federaciju. Bratsvo i jedinstvo je bilo mnogo bolje za sve od etničke napetosti i razdora", smatra Clark te nabraja sve što je Jugoslavija, prema njemu, dala svojim građanima. "Jugoslavija je postizala enormne uspjehe na području kulture, sporta, umjetnosti, obrazovanja i razvoja. Razaranje Jugoslavije nije tragedija samo za ljude Balkana nego i za čitavo čovječanstvo. ", nabraja Clark.
Jugoslavija je postala potrošna
"Tijekom Hladnog rata, nesvrstana Jugoslavija je koristila zapadu. Tito je u medijima bio prikazivan dobro, a lijevi intelektualci su pisali hvalospjeve o jugoslavenskom modelu socijalističkog samoupravljanja. Ostali su gledali vrhunske jugoslavenske filmove i uplaćivali odmore u toj zemlji. No nakon pada Berlinskog zida, Jugoslavija je postala potrošna", kaže Clark i pritom citira dužnosnika zaduženog za Jugoslaviju u State Departmentu, Georgea Kenneyja. "Nije bilo mjesta za veliku, neovisnu socijalističku zemlju koja se opire globalizaciji".
'Izetbegović je zapalio rat u BiH'
Vojni i politički vođe bosanskih Srba tijekom rata u BiH, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, bili su arhitekti zla i najtežih zločina počinjenih u tamošnjem ratu od 1992. do 1995. godine. U ratu u BiH poginulo je oko 110.000 ljudi, a raseljeno je oko 2.2 milijuna.
"Njemačka je aktivno poticala otcijepljenje Slovenije i Hrvatske, no stvaranje 'neovisne' BiH je američki projekt", ističe Clark, koji iz nekog razloga stavlja navodnike na neovisne.
"SAD su podržavale separatistu AlijuIzetbegovića i aktivno sabotirale mirno rješenje bosanskog pitanja kada je veleposlanik WarrenZimmerman nagovorio Izetbegovića da povuče potpis s Lisabonskog sporazuma 1992. kojeg je osmislila EU. Tako je Zimmerman zapalio sukob u kojem je 100.000 ljudi izgubilo život", tumači Clark i zaključuje kako sada umjesto snažne Jugoslavije imamo mnoštvo malih, ekonomski slabih država.
Američka imperijalna politika
"To sasvim odgovora SAD-u i njihovoj imperijalnoj 'zavadi pa zavladaj' politici, no očito je protivno interesima ljudi koji žive u regiji", poentira Clark, i predlaže rješenje koje je, barem u Hrvatskoj, protuustavno.
"Jedini način da se riješe problemi Balkana je povratak u prošlost. Postupna rekonstrukcija multietničke jugoslavenske federacije, sa zajamčenim pravima svih njenih građana, i sporazum o prijateljstvu s Albanijom, kojoj bi se možda ponudilo i pridruženo članstvo je logično rješenje trenutnim podjelama. Jugoslavija je imala smisla u 20. stoljeću baš kao što ima smisla i sada. Ali ne treba očekivati od američkog CFR-a da to predloži", zaključuje Clark na RT koji je pod kontrolom Kremlja.
