Iako je, kao i drugi stručnjaci, govorila s priličnom zadrškom prije nego što dobije uvid u konkretno stanje pomahnitalog oca s Paga, predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb Alma Mihaljević Peleš ipak je istaknula dvije stvari,, kako je sigurno riječ o osobi koja nema suosjećanja prema drugima te u trenutku kada je bacao svoje četvero djece sa šest metara visine, jedno po jedno, Josip Rođak bio pod utjecajem. Pitanje je samo da li poremećaja ili droge i alkohola, ili oboje.
Moglo bi se raditi o psihotičnoj osobi. U svakom slučaju radi se o teškom duševnom poremećaju. Dolaze u obzir i drugi poremećaji kao što je teški poremećaj ličnosti, npr. antisocijalni poremećaj ličnosti... U svakom slučaju radi se o činu koji je izvan ljudskog razuma", kazala je Mihaljević Peleš za RTL, ističući kako bi morala dobiti detaljniji uvid u negovo stanje i razgovarati s njime kako bi mogla postaviti dijagnozu.
'Vjerujem da se radi o težem duševnom poremećaju'
"Unutarnji poremećaj je zapravo doveo do toga. Koliko je poznato iz medija, čini se da se ne radi o obitelji koja je naročito iskakala po načinu ponašanja, niti je ikada bio prijavljen neki zločin osim što su bili pod nadzorom, ali zbog najstarijeg djeteta. Teško je govoriti što bi bio okidač. Vjerujem da se radi o težem duševnom poremećaju", dodala je.
Istaknula je kako su znakovita dva detalja ovog monstruoznog čina. Prije svega što se otac četiri puta vraćao u sobu i četiri puta bacao djecu s balkona. Psihijatrica ističe kako je bio pod utjecajem "nečega što nikako nije realno", a moguće i pod utjecajm droge ili akohola ili je bio u psihotičnom stanju, a može biti da se radilo i o kombinaciji koja je bitno poremetila njegovo rasuđivanje. "Bazično, vjerojatno se radi o osobi koja ima vrlo malu empatiju prema drugima kada je mogao ponavljati taj čin", rekla je.
'Ovakva trauma se prenosi'
Znakovito joj je i to što je prvo bacao djevojčice. "Uvijek stradaju oni koji su najslabiji. Djeca i starije osobe su nezaštićene populacije. Zanimljivo je da je on prvo bacao djevojčice. Znači i ženski spol. Kada čitate istraživanja vidite da su faktori rizika ženski spol, mladost odnosno djetinjstvo. Najslabiji uvijek najviše stradavaju", zaključila je Mihaljević Peleš za RTL.
No osim strašnog čina, psihijatrica ima i važno upozorenje. "To su mala djeca i očekujemo da će to zaboraviti, ali ipak traumatsko iskustvo je nešto što se ne briše i ostaje trajno utisnuto", rekla je i dodala da se takva trauma prenosi i na druge generacije.
To su mala djeca i očekujemo da će to zaboraviti, ali ipak traumatsko iskustvo je nešto što se ne briše i ostaje trajno utisnuto", rekla je i dodala da se takva trauma prenosi i na druge generacije.
