Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane često se znaju pohvaliti kako svojim narudžbama pomažu domaću industriju vojne opreme, podižu njezinu konkurentnost i osiguravaju reference za izvoz.
I to je doista u mnogo slučajeva točno - mnoge hrvatske tvrtke rade i za MUP i za MORH što im donosi i dobre prihode i dobre izvozne reference. Tome se sada nada i jedna zagrebačka tvrtka koja proizvodi prilično sofisticiranu opremu koju uspješno već izvozi - termovizijske kamere, koje između ostalog služe i za nadzor državne granice.
Posao s državom donio bi im izvozni potencijal od nekoliko stotina milijuna eura i proširenje proizvodnje koju bi, kako kažu, onda iz Zagreba preselili u Vukovar.
Tko se noću ilegalno smuca po hrvatskoj granici, nadzire prva termovizijska kamera proizvedena u Hrvatskoj.
"Radimo uz pomoć strašno puno našh kooperanata koji rade u Hrvatskoj i proizvode u Hrvatskoj. Normalno je da neke bitne komponente ne možemo tu raditi, ali čitav segment se od početka do kraja dizajnirao i proizveo u Hrvatskoj", rekao je Ivica Mijić, vlasnik tvrtke.
MUP je kupio prvih 30 komada koje su proizveli i koristi ih za
nadzor državne granice.
A hrvatske kamere danas nadziru i druge svjetske granice.
"Ujedinjeno Kraljevstvo i Amerika, to su nam trenutno najveći distributeri zbog njihove velike potrebe i mogućnosti zbog zahtjeva koje imaju, ali mislim da nisu za zanemariti ni ostala tržišta. Tu su Indonezija, Malezija, Mongolija zadnje vrijeme, Češka, Poljska", kaže Mijić.
Isključivo ručni rad
Prva hrvatska termovizijska kamera isključivo je ručni rad i za njezinu proizvodnju potrebna su oko dva dana. Da bi njezina proizvodnja postala serijska potrebna je narudžba od minimalno 100 komada, a onda bi se u jednom danu moglo proizvesti minimalno 10 kamera.
Pobijedili i svjetski poznate konkurente
Iz MUP-a su nam potvrdili da surađuju s ovom tvrtkom, a da su u posljednjih pet godina na nabavku termovizijskih kamera i pripadajuće opreme potrošili gotovo 150 milijuna kuna. Koriste i strane poizvođače, iako domaći misle da bi hrvatska kamera trebala imati prednost.
"Kad bi vojska ili policija naručili određeni broj komada mi bismo dobili određeni poticaj i zamah. Dobili bismo svoje ime na karti i strancima možemo pokazivati u datom trenutku da to hrvatska vojska i policija imaju u svojoj upotrebi jer vas uvijek stranac pita koriste li to vaši", objasnio je Lažetić.
Prijavili su se na dva natječaja u MORH-u i MUP-u za koje čekaju rezultate. Tvrtka su s devet zaposlenih, a na nekim inozemnim natječajima uspjeli su pobijediti svjetski poznate konkurente s tisućama zaposlenih.
Najlakša termovizijska kamera na svijetu također je hrvatski proizvod i teži otprilike 400 grama, a s obzbirom na to da je montirana na kacigu mogu je koristit vatrogasci ili specijalne postrojbe.
Cijena jedne kamere je od 8 do 18 tisuća eura, ovisno o njezinoj opremi. Njezini proizvođači se nadaju da će upravo ona biti nove oči vukovarskog i hrvatskog gospodarstva.
"Želja nam je da se zna da se to proizvodi u Hrvatskoj"
Jedan od velikih zagovornika da ovaj projekt i proizvodnja dođu u Vukovar je Danijel Rehak, inače predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
"Nama je u interesu da se uključe MUP i MORH jer želimo mlade stručnjake zadržati u Vukovaru. U interesu nam je da se pokrene proizvodnja u Vukovaru jer su ljudi koji su u Zagrebu iskazali veliku želju da se proizvodnja radi u Vukovaru. S tim bismo pokušali napraviti efekt da se podigne BDP i sve ostalo u kraju", rekao je Rehak gostujući u RTL Direktu.
Nada se da će ih MUP odabrati na natječaju. "Vidite gdje sve tvrtka izvozi u svijetu. Želja nam je da se zna da se to proizvodi u Hrvatskoj", kazao je Rehak.
