Jedna od gorućih tema u Zagrebu u posljednje vrijeme su biciklističke staze, kojih iz dana u dan imamo sve više. Da su biciklisti u Zagrebu važni gradskoj vlasti, najbolje govori podatak da odnedavno u prilazu Gjure Deželića sada dvije trake umjesto tri, na mjestu gdje je nedavno bila treća traka je okomiti parking, dok je na mjestu gdje je ranije bio parking sada biciklistička staza. Brojni su vozači u Zagrebu zbog toga negodovali, dok s druge strane, biciklisti pozdravljaju da je sve više infrastrukture prilagođeno njima.
Od početka mandata gradske vlasti radilo se intenzivno na biciklističkoj infrastrukturi te je obnovljeno 12 kilometara biciklističkih površina, izvedeno šest kilometara biciklističko-pješačkih staza i 20 km cesta za dijeljeni promet, kazali su nam iz Grada Zagreba. "Od projekata koji su realizirani ističemo Prilaz Gjure Deželića, Jarunsku, Horvaćansku (dio), Aveniju Dubrovnik te Varaždinsku cestu. Također, u sklopu proširenja desnog skretača na Aveniji Marina Držića uspostavljena je biciklistička staza na dijelu od AKZ do Ulice grada Vukovara", odgovaraju nam iz Grada na naš upit koliko je biciklističkih staza napravljeno od početka mandata Tomaševićeve vlasti.
Osim biciklističkih staza, postavljeno je i 289 parkirnih stalaka za bicikle te omogućeno parkiranje za 578 bicikala.
Povezivanje različitih djelova grada
Na pitanje koliko je do sada novca utrošeno u nove biciklističke staze, iz Grada kažu da je konkretno na navedenim lokacijama kroz planove komunalnih aktivnosti i planove malih komunalnih akcija u ovoj godini osigurano otprilike 2,5 milijuna kuna te se do kraja godine planira realizacija svih lokacija. "Izgradnja nove i obnova postojeće biciklističke infrastrukture financira se iz proračuna više ureda te će ukupno financijsko izvješće biti dostupno na kraju godine", pojasnili su nam.
Da bi infrastruktura bila još bolja, Grad ima i dugoročni plan za biciklističke staze, a trenutno se gradi ili je u pripremi tehnička dokumentacija za građenje (poput Greenwaya, Istočne magistrale, Deželićeve i slično) biciklističkih staza koje će povezati različite dijelove grada. "Također se radi na dionicama koje nedostaju i koje će postojeće izgrađene staze/trake povezati u jedinstvenu biciklističku mrežu", kažu nam iz Grada.
"Javnosti, građanima i medijima bit će dostupne sve informacije o biciklističkoj infrastrukturi na dashboardu Smart City Huba koji će biti predstavljen u sklopu ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti", odgovaraju nam.
Grad smo zamolili i da nam prokomentiraju i kritike da su zbog biciklističkih staza vozačima "uzete" trake za automobile. "Urbani prostor je ograničen, a s obzirom na činjenicu da je biciklistički promet u porastu, nastojimo napraviti preraspodjelu postojećeg prostora. Cilj je da se svi sudionici u prometu mogu sigurno kretati, a u središtima se pridaje prednost javnom prijevozu i nemotoriziranom prometu", zaključuju iz Grada Zagreba na upit Net.hr-a.
'Zagreb kasni nekoliko desetljeća'
Iz Sindikata biciklista koje smo također zamolili za komentar o ovoj temi kazali su nam da je Zagreb, obzirom na dobre uvjete koje ima – ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica – mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa.
"U odnosu na usporedive gradove u Europi, Zagreb kasni nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama", ističu iz Sindikata biciklista.
Brojni su primjeri tvrdokornih problema, kažu iz Sindikata biciklista: nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji počinju i prestaju na križanju bez riješenog kontinuiteta vođenja prometa (nema niti prijelaza sa staze na kolnik niti prijelaza biciklističke staze preko križanja), prekidi kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza, dva-tri parkirališna mjesta za aute ili terase kafića, slučajevi nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije, brojni semafori s metodom "najavnih tipkala" koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila, diskriminirajuće regulacije semafora koje privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa, privlačenje dodatnih automobila u centar grada izgradnjom novih javnih garaža (primjerice, garaža Cvjetni; garaže u centru bi primarno trebale riješiti potrebe stanara za parkiranjem), odbijanje uvođenja zona smirenog prometa 30 km/h u većoj mjeri (centar grada, ulice u kojima se nalaze odgojno-obrazovne ustanove, stambene ulice), rubnjaci koji nisu prilagođeni biciklistima, nerazvijeni sustav javnih bicikala, nemogućnost prijevoza bicikala na svim brdskim i prigradskim autobusnim linijama javnog prijevoza.
Iz Sindikata kao jedan od većih problema navode i alokaciju prostora, odnosno kontinuirano se biciklističke staze označavaju na pločnicima i oduzima prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani prometa, a dodaju da je nedavno izvedena biciklistička staza u Deželićevu prilazu prva naznaka promjene takve prakse jer je prostor za stazu nastao prenamjenom površine koju su do tada zauzimali automobili.
"Situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima sa širokim pločnicima i planiranim biciklističkim stazama, ali i u Novom Zagrebu postoje problemi nepovezanosti. Tipičan primjer "autocentričnog" razmišljanja iz 70-ih je Avenija Dubrovnik koja za pješake nudi jedino podzemni prolaz stubama (i dizalima koja nažalost većinu vremena nisu u funkciji), a vozači bicikala mogu birati ili nositi bicikl niz te stube ili preko travnjaka izaći na poprečnu cestu i voziti u gustom i brzom automobilskom prometu. Zbog toga mnogi ljudi biraju ne koristiti bicikl", upozoravaju iz Sindikata biciklista.
Promjena se ipak osjeti
Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu i udobnu vožnju bicikla kao i parkiranje, odnosno infrastrukturu prilagođenu svima, od školske djece, preko radno aktivnog stanovništva do ljudi starije dobi, dodaju.
Bez obzira na sve probleme, iz Sindikata biciklista kažu da zbog pomaka koji su se dogodili, imamo razloga biti pozitivni.
"U ovoj godini su najavljene rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ul. grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a trenutno su, na terenu, prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima, postavljanje stalaka za parkiranje te početak gradnje dugo odgađane državne biciklističke rute Greenway na savskom nasipu. Većina onog s čim građani mogu biti zadovoljni je i dalje tek u planu, ali promjena se osjeti i imamo razloga biti pozitivni zbog toga", zaključuju iz Sindikata biciklista za Net.hr.
