U Ministarstvu obrazovanja naglašavaju da u Hrvatskoj ima škola s petnaestak, dvadeset ili stotinjak učenika, i sve te škole, kao i one koje imaju nekoliko stotina ili čak i više od tisuću djece, imaju ravnatelje, tajnice, računovođe, čistačice.
Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 27 matičnih škola ima manje od 200 učenika. U Ministarstvu su izračunali da bi ukidanjem malih matičnih škola godišnje uštedjeli 70-ak milijuna kuna, piše Večernji list.
Drugu mogućnost uštede vide u spajanju više malih razreda u jedan veliki.
"Apsurdno je da broj učenika u našim školama stalno pada već godinama, a broj nastavnika je konstantno u porastu", kazao je Večernjakov sugovornik iz Ministarstva obrazovanja.
Dodaje da će se Ministarstvo pozabaviti brojem zaposlenih i njihovim normama. Danas su rijetki učitelji koji u razredu odrade 22 sata tjedno.
Umjesto toga rade 12-13 sati, a razliku nadoknade sindikalnim aktivnostima, razredništvom, dopunskom ili dodatnom nastavom, članstvom u županijskim aktivima. Kad bi nastavnici odradili svoja 22 sata ili kad bi im se norma povećala za samo jedan sat, pojavio bi se značajan višak zaposlenika i mogućnost dodatnih ušteda, kalkulira Večernjakov sugovornik.
No, da bi se išta od planiranog moglo provesti, bit će nužno promijeniti Državni pedagoški standard za osnovno školstvo, što vjerojatno neće biti teško, ali gotovo nepremostiva prepreka bit će kolektivni ugovori.
Jedna od beneficija koju uživaju pojedini prosvjetari jest i tzv. cipelarina, koju porezni obveznici zaposlenima u osnovnim školama godišnje plaćaju 30 milijuna.
Riječ je o naknadi učiteljima koji žive kilometar od radnog mjesta, nemaju javni prijevoz pa na posao odlaze pješke.
Uslijedit će i revizija troška za prijevoz koji godišnje iznosi 300 milijuna kuna.
Manje uštede planirane su i u području znanosti spajanjem nekih instituta i ustanova, te izdvajanjem iz sustava pojedinih poslova, primjerice, čišćenja, računovodstva.
Prethodni članci:
arti-201004230238006 arti-201004120095006
