Životinjski svijet nadomak Zagreba pravo je blago.
Ime Medvednica čuva uspomenu na medvjede, no iako ove velike zvijeri nema već stoljećima, životinjski svijet Medvednice je i dalje raznolik. Razlog nestanka medvjeda je dolazak ljudi, širenje naselja i zauzimanja njihovog staništa. Slična je situacija i s vukom, risom, jelenom, vidrom i tetrijebom. No, u nekim nazivima kao što su Vučje jame, Vukov dol, Risovo polje, Risnjak, Jelenovac, Jelenje vode… još se čuva sjećanje na ove vrste.
U serijalu 'Zagonetna šuma', kojeg imate priliku gledati na programu RTL Kockice u subotu 19.10., prošetali smo Medvednicom i u nešto više od 15 minuta pokušali gledateljima dočarati bogatstvo života nadomak Zagreba.
"U medvedničkim šumama obitavaju razne vrste sisavaca, od malenih glodavaca poput miševa, zečeva, puhova i voluharica, do velikih papkara poput srne i divlje svinje. U Parku je prisutno i nekoliko vrsta zvijeri: divlja mačka, lisica, kuna i lasica. Ove su zvijeri pravi lovci, aktivne su uglavnom u sumrak i noću kada se prikradaju manjim sisavcima, pticama i njihovim jajima, a ponekad se približe i ljudskim naseljima te 'pljačkaju' kokošinjce", objašnjava Andrea Kostelić iz Parka prirode Medvednica.
Gužva na nebu
Posebno zanimljiva skupina sisavaca su šišmiši kojih u Parku živi čak 24 vrste. Iako su uz šišmiše vezani mnogi zastrašujući mitovi, ovi su leteći sisavci za ljude potpuno bezopasni. Dapače, čine nam veliku uslugu jer se hrane kukcima od kojih su mnogi štetnici na bilju, a njihova poslastica su komarci. Jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti čak i do 1000 komaraca. Iako nam se to ne čini, na nebu je 'gužva' jer PP Medvednica broji preko 90 vrsta ptica, među kojima se izdvaja najmanja hrvatska pjevica – palčić, koji svoja gnijezda gradi na tlu, u dijelovima šume bogatima grmljem i prizemnim raslinjem u blizini izvora i potoka.
Uz naveden stanovnike šume, tu su i sove, kornjaši, pauci, strizibube, leptiri te kraljica svih kukaca – medonosna pčela.
"Jedna pčela dnevno obiđe nekoliko tisuća cvjetova, a malo veća pčelinja zajednica može u jednom danu oprašiti i nekoliko milijuna cvjetova. Njihov njuh je toliko precizan da mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti. Da bi proizvele kilogram meda, pčele trebaju u košnicu unijeti tri do četiri kilograma nektara, što ovisi o sadržaju vlage u zraku i nektaru", objašnjava nam čuvar prirode Tomislav Knjaz.
Pravo je iznenađenje koliko životinja kriju šume Parka prirode Medvednica, iako se mnoge vješto skrivaju, neke ćete možda neke ipak sresti u serijalu 'Zagonetna šuma'!
