U Bruxellesu je 2017. složenom diplomatskom operacijom spriječena bošnjačka blokada gradnje Pelješkog mosta, piše u ponedjeljak Jutarnji list, donoseći tajnu prepisku od prije pet godina koja je spasila najvažniji vladin projekt.
Danas, 24 sata prije puštanja Pelješkog mosta i dijela nove ceste preko Pelješca u promet, sve izgleda lijepo i krasno. No, u drugoj polovici 2017. raspoloženje je bilo sve prije nego slavljeničko. Sasvim iznenada, u rujnu te godine, u Europskoj komisiji otvorilo se pitanje hoće li, uslijed neočekivanih okolnosti, ipak trebati poništiti odluku donesenu prije tri mjeseca o sufinanciranju gradnje mosta, što bi rezultiralo dugoročnom odgodom njegove izgradnje.
U tom trenutku bilo je potrebno pokazati mnogo političke i diplomatske umješnosti da bi ovaj projekt ipak bio realiziran, u čemu je glavnu ulogu imao premijer Andrej Plenković, koji je, uz stručnu i pravnu podlogu Vlade, uspio uvjeriti predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Europska unija sufinancira izgradnju Pelješkog mosta, navodi dnevnik.
Sporna granica i pravo pristupa otvorenom moru
Jutarnji list uspio je rekonstruirati najdramatičniji događaj koji je umalo rezultirao zaustavljanjem cijelog projekta. Četiri mjeseca nakon što je Vlada donijela odluku o financiranju Pelješkog mosta, Europska komisija odobrila je 7. lipnja 2017. sufinanciranje projekta s bespovratnih 357 milijuna eura.
U Zagrebu je odluka Bruxellesa dočekana s oduševljenjem te se smatralo da nakon osiguranja financijskih sredstava izgradnja može početi.
No, bošnjački političari u Sarajevu imali su druge planove. Inicirali su jedan od posljednjih pokušaja zaustavljanja izgradnje mosta. Početkom rujna predsjedatelj Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, premijeru Plenkoviću i Europskoj komisiji šalje pismo u kojem osporava pravo Hrvatske na izgradnju Pelješkog mosta dok se ne okonča proces razgraničenja između dviju država te BiH osigura pravo pristupa otvorenom moru u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora. Svoj doprinos izgradnji mosta dali su političkom potporom i predstavnici Hrvata u BiH.
U Vladi zatečeni pismom Europske komisije
Tri dana poslije zamjenik predsjedatelja Vijeća, Vjekoslav Bevanda, premijeru Plenkoviću piše pismo u kojem stoji da Zvizdićevo pismo nije usuglašeno s ostalim članovima Vijeća i da je njegov sadržaj osobni Zvizdićev stav. To je potkrijepio i podatkom da je u srpnju te godine Vijeće ministara jednoglasno usvojilo izvješće ministra komunikacija i transporta Ismira Juska da nema formalnih prepreka za izgradnju mosta. No, u Europskoj komisiji poljuljani su stavovima iz pisma Denisa Zvizdića i do daljnjega se zaustavlja provedba odluke o sufinanciranju.
U Zagreb 29. rujna stiže pismo iz Ureda povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu u kojem se od hrvatske Vlade traži pojašnjenje navoda o razgraničenju na moru i primjeni Konvencije o pravu mora te se navodi da je za odobravanje financiranja projekta od najveće važnosti da se otkloni svaka sumnja u legalnost projekta. U Vladi su bili zatečeni pismom koje je sugeriralo da bi već odobrena sredstva mogla biti uskraćena.
Premijer tada od svih uključenih u projekt traži hitnu mobilizaciju i sastavljanje temeljitog i stručnog odgovora koji u najkraćem roku može poslati u Bruxelles i osporiti sve prigovore BiH, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.
