Na hrvatskim sudovima je 25.000 predmeta u kojima postupci traju više od sedam godina i prijeti im zastara i te bi predmete, prema planu Ministarstva pravosuđa i uprave, u skladu s procesnim mogućnostima, trebalo riješiti do kraja godine, piše u ponedjeljak Večernji list.
Hrvatski sudovi u novu su godinu ušli s oko 410.000 neriješenih predmeta, što je za 70.000 manje od broja s kraja 2019. Po podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, lani je na svim sudovima u zemlji zaprimljeno oko 380.000 novih predmeta, a riješeno je više od 413.000 predmeta.
Skraćivanje sudskih postupaka
Kako bi osigurali efikasnije sudovanje, u ministarstvu pripremaju novi strateški plan koji bi trebao skratiti sudske postupke. Srednjoročno najavljeno je kako će se u ovu svrhu analizirati i izmijeniti dva procesna zakona, o parničnom i kaznenom postupku. U Ministarstvu se može čuti kako je glavni cilj za ovu godinu riješiti sve predmete starije od sedam godina, njih 25.000, kako bi se izbjeglo da odu u zastaru. Namjera je Ministarstva je da se svi oni analiziraju i, u skladu s procesnim mogućnostima, riješe do kraja godine. Nakon toga u svakoj sljedećoj godini granica od sedam godina postupno bi se spuštala.
Kako bi se izbjegli slučajevi zastare zbog neažurnog rada sudova, Ministarstvo planira poboljšati učinkovitost rada sudova prateći, ne samo broj neriješenih predmeta, nego i trajanje postupaka na svim sudovima. Predsjednici sudova već su obaviješteni kako će se od njih ubuduće tražiti proaktivniji pristup u organizaciji rada. Od njih Ministarstvo očekuje da kroz sustav e-spis analiziraju premete na sudovima te da po potrebi šalju požurnice i pokreću druge mehanizme koji su im na raspolaganju u predmetima u kojima evidentiraju izostanak aktivnosti kroz duže razdoblje.
Daljnje smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta
Ministarstvo će kontinuirano pratiti trajanje postupaka na svakom pojedinom sudu, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti parničnim, kaznenim, ovršnim i prekršajnim predmetima. Podaci će se analizirati na mjesečnoj, tromjesečnoj i polugodišnjoj razini, što će omogućiti praćenje provedbe plana rješavanja predmeta starijih od sedam godina i onih u kojima bi mogla nastupiti zastara, ali i daljnje smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta.
Na temelju tih analiza Ministarstvo će od predsjednika sudova zatražiti izvješća odnosno pojašnjenja o opravdanosti ne postupanja u takvim predmetima. Iako su sudovi i suci u radu samostalni, ovakav bi pristup Ministarstvu trebao omogućiti pravodobnu reakciju u predmetima u kojima okolnosti upućuju na nesavjesno postupanje. U takvim predmetima Ministarstvo će oduzimati mehanizme propisane zakonom poput izvješća o razlozima nepostupanja ili neposrednog uvida u rad sudova. U tu svrhu najavljuje se reorganizacija sustava i ojačavanje pravosudne inspekcije te službe za analitiku i statistiku, piše Večernji list.
