Najveća laž o laganju jest ta da ljudi koji lažu izbjegavaju gledanje u oči druge ljude dok lažu. Dobri lažljivci, uči nas znanost o laganju, dulje će i mnogo intenzivnije gledati onog koji im postavlja pitanje jer jako dobro znaju kako ljudi vjeruju predrasudama, a jedna od njih je i ta, da onaj koji laže izbjegava pogled ispitanika. Postoji još mitova o ljudima koji lažu, vjeruje se recimo kako lažova možete prepoznati po uznemirenosti, iako je istina posve suprotna.
Lažov, kada zna da mora lagati, ili u našem slučaju, kada zna da ne smije javno slagati, neobično je smiren i pripremljen na laž koju će zakamuflirati u izbjegavanje odgovora. Lažov koji unaprijed zna kako će slagati, gleda vas u oči, uvjeren kako će izbjegavanjem istine, ili protupitanjima uspješno zakamuflirati svoju laž. Možemo tom logikom i ustvrditi kako se lažljivac unaprijed pripremio na ne – izricanje laži, uvjerivši sebe i javnost kako laž nije potrebna, možemo, dodajmo, demistificirati laž u glavi lažljivca što nije rijetka pojava, no jedno je sigurno. Kada lažljivac želi izbjeći konkretan odgovor na konkretno postavljeno pitanje, tada će vam lažljivac započeti laž, ili je uspješno sakriti – protupitanjem. To je naravno jedna od opcija, druga mnogo gora, a upražnjava je naš lažov i junak ove priče, na vaše pitanje ili poziv na suočavanje odgovorit će vam kako niste dostojni njegova vremena.
Lažov nikada neće objasniti svoje postupke, niti će upotrijebiti zamjenicu "ja", već će potpuno spreman da sakrije istinu kod pitanja, na vaše pitanje ili poziv imati spreman odgovor u protupitanju. Tom tehnikom služe se svi lažljivci svijeta. Istina, moralno je pitanje kada izbjegavate odgovoriti na pitanje o kojem unaprijed znate da nećete kazati istinu, je li to potpuna definicija laži, ali laganje jest po svojoj definiciji skrivanje istine, pa izbjegavanje iste možemo mirne duše krstiti onom starom narodnom, nisam ukrao, samo sam držao ljestve.
Ljestve, o kojima je ovdje riječ, drži naš predsjednik Vlade koji ignorira poziv na saslušanje jednog saborskog tijela, dakle jednog od najvećih zakonodavnih tijela u zemlji. "Kakvo saslušanje, njima da se odazovem?", s gnušanjem je odbio predsjednik usput proglasivši zastupnike MOST-a, u ovom slučaju članove povjerenstva, bolesnicima kojima treba pregled. Recimo da su zastupnici MOST-a bolesnici, recimo da im treba pregled i recimo da je predsjednik Vlade u pravu što se njih tiče, no zaje**** stvar u toj priči jest ta da javnost, dakle ja, vi, svi mi koji plaćamo uredno porez u ovoj zemlji i samim t im omogućujemo isplatu plaće rečenog predsjednika Vlade, imamo pravo po Ustavu RH znati što dotični radi i kako se troše sredstva poreznih obveznika i zašto. Imamo pravo na predsjednikovo cijenjeno vrijeme, dakle da se pojavi na sjednici Antikorupcijskog vijeća i da bez obzira tko ga zvao, kakav bolesnik ili ja i vi, odgovori na postavljeno pitanje. Jer je javni službenik, nama na usluzi. Nama koji ga plaćamo da umjesto da se s gnušanjem snebiva kako neće on valjda svakom piskaralu polagati račune, sjedne skrušeno kao što ja znam, kao njemački premijer što sjedi i znoji se kada ga ispituje istražno povjerenstvo sastavljeno od članova oporbe i nekolicine znatiželjnih građana Njemačke.
Stavimo dakle zastupnike MOST-a sa strane kako smo rekli, stavimo i Nikolu Grmoju koji se kao pijan plota uhvatio premijera i ne pušta, Andrej Plenković po Ustavu RH dužan se pojaviti na povjerenstvu koje istražuje korupciju, ma kakvo ono bilo i sastavljeno od koga, da odgovori na jedno jasno pitanje, je li istina da je Vlada RH, s njim na čelu, podržala gašenje rafinerije INA-e u Sisku kao njen suvlasnik, i je li Vlada na čelu s njim kao predsjednikom tim činom preusmjerila naftu prema Mađarskoj i usput ostavila bez kruha nekoliko tisuća ljudi koji njemu isplaćuju plaću?
Vrlo jednostavno zar ne?
Može istina rečeni predsjednik Vlade snebivati se koliko hoće, i s gnušanjem okupljenim novinarima odgovarati na pitanje protupitanjem kome da se pojavi i kojim bolesnicima? Može predsjednik Vlade sve nas građane ove sje**** zemlje zvati bolesnicima i zvati na pregled kod svog ministra, no jedno predsjednik Vlade po Ustavu RH i po prirodi svog posla ne smije. Ne smije ne odgovoriti na pitanje vezano za službenu objavu Uprave INA-e u kojoj jasno stoji potvrda da je on, glavom i bradom kao premijer i suvlasnik tvrtke odobrio zatvaranje rafinerije u Sisku. Odgovor na to jednostavno pitanje može biti potvrdan ili negativan, može ga objasniti ili navesti razloge za taj čin, ali Andrej Plenković kao premijer i kao državni službenik nama, običnim građanima koji uredno plaćamo porez, a koje njegov odgovor neobično zanima, mora odgovoriti. Bilo to na povjerenstvu u Saboru pred zastupnicima MOST-a, bilo to okupljenim novinarima, bilo meni koji mu čučim pred ulazom u zgradu i hoću da mi ili odgovori potvrdno ili niječno. Zašto se i zbog čega hrvatska nafta, hrvatskim naftovodom prevozi u mađarske rafinerije dok se ona naša, ona u Sisku zatvara kao i industrijski grad oko nje koji je praktički živio od tog energetskog i strateški važnog pogona za preradu sirove nafte. Jednostavnije da jednostavnije ne može biti. Da ili ne? Čak i ne tražim dodatna pojašnjenja.
Uopće me ne zanimaju.
Ako je definicija laganja svjesno i namjerno izbjegavati istinit odgovor, tada ne smijemo istini davati Plenkovićev nazivnik već otvoreno i jasno moramo kazati, gospodine premijeru vi – lažete. Taj zaključak kažem, nameće se sam od sebe, ako premijer nema namjeru izaći pred javnost i odgovoriti na jednostavno pitanje s da ili ne? Presumpcija laži, ista ona riječ koju uvaženi premijer tako voli koristiti, nalaže nam da lažovom nazovemo bez razmišljanja svakog onog tko izbjegava dati neugodan odgovor na svoju štetu.
Da sasvim pojednostavnimo, ma koliko bolesni i nebitni bili, ako uvaženi premijer ne demantira službenu objavu tvrtke u svom većinskom vlasništvu, ako s gnušanjem ne odbaci te tvrdnje kao lažne uz nepobitne dokaze tipa prepisku te sjednice Vlade, ili ako i dalje bude vidio strane plaćenike koji orkestrirano rade o njegovoj glavi, a ne odgovori nam na postavljeno pitanje, ja ću uvaženog premijera zvati lažovom. Lažovom koji nas kukavički ne gleda u oči dok laže, lažovom koji neobično smiren i pripremljen na laž koju će zakamuflirati našom nebitnošću da nam se obrati – u izbjegavanje odgovora. Lažova koji je i sebe i javnost pripremio na to da laž nije potrebna pa je kao takvu, dakle laž, nije potrebno niti izricati.
Presumpcijom laži, dakle uvaženi premijeru, bolje bi bilo da nas ipak sve slažete. Onako otvoreno, u oči, kako samo vi znate. Ovako ostajemo na istim pozicijama kao i do sada. Ja koji odgovorno tvrdim da ste lažov, i na to sam elaboriranje te činjenice potrošio čitavu kolumnu, i vi koji znate da ste lažov, ali presumpcijom laži odgovorno tvrdite da niste.
Dok se ista naravno ne potvrdi, ali vi ćete do tada već biti kao i naša javnost zabavljeni važnijim stvarima.
Severina je naime potvrdila nastup u Splitu za doček Nove 2023.
