Prijedlogom zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je s Vladine sjednice u četvrtak upućen u Sabor u prvom čitanju, država se bolje priprema za očuvanje kulturne baštine u digitalnom vremenu kao i za učinkovitije povlačenje novca iz europskih fondova namijenjenih u tu svrhu.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, prema kojemu bi se trebala otvoriti i arhivska građa koja se tiče UDBA-e i suradnika tajne službe bivše države.
Iskoraci zakona, kaže stoga ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, odnosi se omogućavanje transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik te se, za razliku od važećeg zakona, definira stvaranje, čuvanje i predaje tog gradiva u elektroničkom obliku i stvaraju se pretpostavke za preuzimanje tog digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva.
"Donošenjem zakona značajno će se smanjiti troškovi za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo", dodaje ministrica kulture, a to potvrđuje i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.
"Ovo je jedan od zakona koji će smanjiti namete gospodarstvu", ističe Dalić navodeći kako sada gospodarstvenici više neće morati dugi niz godina čuvati poslovnu dokumentaciju u papirnatom obliku.
Zakonom se unapređuje i dostupnost javnog arhivskog gradiva jer se ona liberalizira odnosno bit će dostupno od trenutka njegova nastanka, ako zakonom nije drukčije određeno, a to do sada nije bio slučaj. "Dakle, ukida se rok od 30 godina nedostupnosti te ono postaje dostupno odmah kod stvaratelja", objašnjava Koržinek Obuljen.
Kvalitetnije se, ističe, rješava i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog od 1945. do 1990. godine.
"U tom smislu, podaci o javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, s tim da se osobnim podacima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju", kazala je.
Obavljanje javne arhivske službe unaprijedit će se i kroz uvođenje obveze donošenja nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, dodaje ministrica, a njime će se, kaže, operacionalizirati preuzimanje i smještaj arhivskog gradiva do 1990. godine te onog nastalog nakon toga, kao i onog nastalog u digitalnom obliku.
Uvodi se i obveza osnivanja upravnih vijeća za sve javne arhive u Hrvatskoj kako bi se službom bolje upravljalo.
Vlada je usvojila i Nacionalnu strategiju poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, kao i odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma Vlade i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe.
