Započela je javna rasprava o Nacionalnoj strategiji odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja će trajati do 15. studenoga. Prema prijedlogu strategije, sva djeca koja do 1. rujna u tekućoj godini navrše šest godina bit će dovoljno stara za kretanje u školu. To bi značilo da će kretati u školu u prosjeku šest mjeseci mlađa nego do sada. Vladi je cilj da u dogledno vrijeme osnovna škola traje ukupno devet godina – razredna nastava pet, a predmetna četiri godine. Strategiju je predstavio profesor Neven Budak, koji je izjavio da će pripreme za te izmjene ipak potrajati.
"Realno je očekivati da se u devetogodišnju osnovnu školu krene 2018. godine", kazao je Budak, navodeći da je potrebno prihvatiti strategiju u Saboru, donijeti zakonodavni okvir, treba formirati radnu skupinu za rad na nacionalnom kurikulumu – za razrednu nastavu će tu trebati godinu dana, a onda još toliko za predmetni kurikulum.
Predlaže se i uvođenje licenciranja nastavnika i ravnatelja, te njihovo cjeloživotno obrazovanje i vrednovanje, kao i reforma kurikuluma.
"Ne traži se više samo znanje i 'bubanje' podataka, nego ti odgojno-obrazovni ishodi moraju uključivati vještine, stavove, kreativnost, kritičko mišljenje, inicijativnost, estetsko vrednovanje, odgovornost", nabrojao je Budak.
Nastavnicima će se dati mogućnost izbora sadržaja, oblika rada i metoda rada, čime se postiže autonomija ustanova i učitelja koji bi imali slobodu u biranju načina rada za ispunjenje obrazovnih ciljeva.
Samovolja učitelja
"Mora se znati koji se standardi moraju postići na pojedinim razinama obrazovanja", kazao je, dodajući da će se razvijati model kojim ocjenjivanje "neće ovisiti o samovolji učitelja". Podrška učenicima trenutno nije zadovoljavajuća ni kod prosječne djece, ni kod djece s posebnim potrebama, ni kod nadarenih učenika, tako da se u strategiji ističe da će se unaprijediti taj sustav podrške.
Nastojat će se ujednačiti uvjeti rada u svim školama kako bi svi imali jednake šanse, svi moraju imati garantirani jednaki minimum, što iziskuje centraliziranje financiranja škola, naveo je Budak.
Ništa ovdje nije predviđeno da donese promjene u idućih nekoliko godina, istakao je.
'Bologna je uvedena preko noći'
Glavni među ciljevima strategije, kad se govori o visokom obrazovanju, unapređenje je bolonjskog sustava, što zahtijeva redefiniranje obrazovnih programa i prilagodbu.
"Ona nije implementirana kako treba jer je uvedena preko noći, bez priprema", kazao je, dodajući da je to za posljedicu imalo činjenicu da programi nisu prilagođeni bolonjskoj reformi, što je dovelo dugotrajnijeg studiranja i većeg odustajanja studenata.
Što se tiče unapređenja životnog standarda studenata, Budak je kazao da tu prevladava indirektno financiranje koje se vrši kroz subvencije smještaja i hrane. Međutim, glavna je što se pritom ne vodi računa o socijalnoj pozadini studenta i tu se gubi ogroman novac, smatraju kreatori strategije.
