"Nemamo vremena za gubljenje. Izborne godine, kad je riječ o zakonodavstvu, nisu jako produktivne i bilo bi mi drago da se ne ometa proces reformi", rekla je hrvatska predsjednica novinaru FAZ-a koji ju je podsjetio da je okrivila vladu Zorana Milanovića za loše stanje u gospodarstvu te da je zatražila prijevremene izbore.
"Riječ je o tome da se promijeni investicijska klima, posebice za srednja poduzeća u zemlji i inozemstvu. Ali naravno, stvar je stranaka da odluče o izborima", rekla je i podsjetila da je termin izbora bio tema u predizbornoj kampanji, ali istodobno naglasila da se ne želi miješati u posao stranaka.
"Samo tražim da se vrijeme pametno utroši", rekla je.
"Mnogo je toga učinjeno kako bi se poboljšalo stanje u pravosuđu", isaknula je predsjednica u odgovoru na pitanje o povezanosti između investicija i pravosudnog sustava te na podsjećanje da je neovisnost hrvatskog sudstva bila i tema njezina razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel ovog tjedna u Berlinu.
"U demokratskoj transformaciji kroz koju je prošla Hrvatska, potrebne su ne samo promjene u postupcima tijela vlasti, nego i promjena mentalnog sklopa", ustvrdila je.
"Što se toga tiče, još smo u procesu promjene, isto kao što se moramo naučiti da smo sad članica EU", rekla je.
Prema njezinim riječima, u Hrvatskoj još uvijek postoji osjećaj da se zemlja mora dokazati kao članica.
"A tako je i u pravosuđu. Smatra se, ako se bavimo slučajevima korupcije, sprečavamo investicije, zato što se time podržava dojam da smo korumpirana zemlja. To kratkoročno možda jest tako. No dugoročno je ispravno boriti se protiv korupcije", pojasnila je.
Upitana o procjeni kad bi Hrvatska mogla postati dio schengenskog prostora, Grabar-Kitarović je podsjetila da je Hrvatska izvijestila Bruxelles da će sredinom godine biti spremna za proces inspekcije. Ona smatra da će taj postupak u slučaju Hrvatske zbog globalnih okolnosti biti stroži nego raniji postupci te procjenjuje da će on potrajati godinu i pol do dvije godine.
Hrvatska je predsjednica rekla da ne želi nagađati o tome hoće li Hrvati u Bosni i Hercegovini glasnije tražiti svoj vlastiti entitet unutar te države u slučaju neuspjeha njezina približavanja EU. No ona ustraje na ustavnoj jednakosti tamošnjih Hrvata s Bošnjacima i Srbima.
"Suverenost, teritorijalna cjelovitost i politička neovisnost zemlje moraju se poštivati", rekla je, uz tvrdnju kako BiH ne funkcionira dobro. Smatra međutim da je u međuvremenu u predsjedništvu BiH vidljiv duh suradnje.
"Hrvatska će tu biti posrednik zajedno s međunarodnom zajednicom", poručila je.
Na tvrdnju novinara da je dolazak predsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića na njezinu inauguraciju u Zagreb znak pomirbe s Beogradom i pitanje može li to "poboljšati stanje u Sarajevu", predsjednica je rekla kako to svakako utječe na stanje u susjedstvu.
"Posjet predsjednika (srbijanske) vlade bio je vrlo ohrabrujući", ocijenila je hrvatska predsjednica.
Kad je riječ o krizi u Ukrajini Hrvatska je, osim zainteresiranosti za pitanja energetske sigurnosti i opskrbe plinom, zabrinuta i za načela međunarodnog poretka u 21. stoljeću, rekla je Grabar-Kitarović. Ustvrdivši kako su to pitanja za koja je potrebno zauzeti se, upozorila je da je hrvatski prioritet rješavanje vlastite gospodarske krize.
"Naravno, taj sukob pogađa i hrvatsko gospodarstvo i trgovinu. Hrvatska je bila veliki proizvođač mandarina za rusko tržište. U politici sankcija prema Rusiji težimo za konsenzusom u EU. Kriza zahtijeva odgovor. Nema vojne opcije, stoga trebamo sankcije", poručila je hrvatska predsjednica u intervjuu za FAZ.
