Pravosudnim policajcima u Hrvatskoj dozlogrdila su raznorazna etiketiranja koja dolaze s različitih strana. K tome, njihov posao nije lak jer osim što im prijete bez sankcija i zaštite države koju predstavljaju, često dobivaju uvrede na vlastiti račun.
"Pravosudni policajci su valjda jedina grupacija u ovoj zemlji koju se istodobno i proziva i titulira kao komuniste, HDZ-ovce, SDP-ovce, p*dere, milicajce, uhljebe... Samo ovisi s koje strane i od koga komentar, odnosno uvreda dolazi.
Osim što nas pogrdno tituliraju i prozivaju, često nam i prijete, i to bez ikakvih sankcija i zaštite države koju mi predstavljamo. Država donosi zakone. Mi te zakone provodimo, a onda nas frustrirane stranke pljuju, udaraju, psuju, vrijeđaju... I zato uglavnom ne odgovaraju", govori za Večernji list, Jelenko Krešo, dopredsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske (SPPH).
Neadekvatni uvjeti rada
Incident sa splitskog suda koji se zbio nedavno, kada je mlađi muškarac nasrnuo na pravosudnog policajca nakon što ga je upozorio da ne može bez maske hodati po sudu, što je na kraju završilo uporabom prisile s ciljem svladavanja napadača, opet je pozornost javnosti skrenuo na radne uvjete pravosudnih policajaca. Već godinama oni sami upozoravaju da su njihovi uvjeti rada neadekvatni kao i oprema, da su premalo plaćeni, dok im se iz dana u dan povećava obim posla. U lipnju 2019. su zbog svega toga organizirali prosvjed od 10 minuta pod geslom "Ovako više ne ide". I onda, baš kao i sada, upozoravali su na sve što ih tišti, a napravljeni su i neki pomaci.
30.07.2018., Rijeka - Dino Kulisek u pratnji pravosudnih policajaca dolazi na raspravu na Zupanijskom sudu.
Photo:
Jedan od tih pomaka je i novi Zakon o izvršenju kazne zatvora (ZIKZ) kojim su obuhvaćena prava i obveze zatvorenika, kao i pravosudnih policajaca zaposlenih u zatvorskom sustavu. No, pravosudnim policajcima nije baš jasno zašto su se njihova prava našla u istom zakonu u kojem su i prava zatvorenika. Zbog toga iniciraju izradu zakona koji bi se bavio samo njima. K tome, smeta im i što novi Zakon regulira samo prava pravosudnih policajaca zaposlenih u zatvorskom sustavu. Naime, on se ne bavi pravima pravosudnih policajaca zaposlenih na osiguranju pravosudnih tijela (OPT), poput sudova, DORH-a, USKOK-a.
'Pa tko bi i došao raditi pod ovakvim uvjetima?'
Podaci SPPH-a u OPT-u pokazuju da diljem države radi oko 230 pravosudnih policajaca, dok njih skoro oko 1.600 radi u zatvorskom sustavu. Procjena SPPH-a jest da bi bilo optimalno kada bi diljem Hrvatske bilo oko 2.100 pravosudnih policajaca. Kako piše Večernji list, tu dolazi do interesantnog problema - kada se natječaji za ta radna mjesta raspišu, ona se u pravilu ne mogu popuniti zbog prijave premalog broja kandidata. Tako 13 ljudi traži lepoglavska Kaznionica, dok im se javilo njih 12. Krešo kroz ironiju objašnjava da je to zato što "pandemija Covida već godinu dana diktira živote pa je ljudima puno teže otići raditi u inozemstvo nego što je to bilo prije veljače 2020."
"Pa tko bi došao raditi kada su uvjeti ovakvi kakvi jesu? Pravosudni policajci koji rade na osiguranju sudova nemaju nikakve uvjete za rad. U uniforme se moraju presvlačiti u kotlovnicama, toaletima ili na sudskim hodnicima. Svoj posao često obavljaju u uskim hodnicima, a znalo se događati i da im mjesto rada bude jedna stolica na stubištu!? A što tek reći na tehničke uvjete rada, koji su nikakvi. Godinama slušamo o digitalizaciji cijelog pravosudnog sustava, a onda se dogodi da pojedini sudovi nemaju ni računala ili ona budu neispravna. Stranke se upisuju ručno, a ako vam sustav padne, što nije rijetkost, onda se dogodi i da vam sudac ili sutkinja kažu da propustite stranku. Bez upisivanja i pregleda. I sve je to dobro dok se nešto ne dogodi, jer ako neka stranka koju mi na zahtjev suca ili sutkinje pustimo nakon toga napravi neki incident, krivi smo mi.
Većina sudova nema rendgene, pa se stvari stranaka pregledavaju ručno. I to često bude problem jer se ljudi bune. Od početka epidemije, mi smo zaduženi i za vođenje COVID aplikacija, mjerenje temperature, provjeravamo nose li stranke zaštitne maske... I onda tu dolazi do svakakvih situacija jer nam stranke govore da nemamo pravo tražiti da nose maske. Pitaju nas jesmo li obučeni za mjerenje temperature. A o seksističkim ispadima pojedinih stranaka prema mojim kolegicama da i ne govorim. U takvim situacijama malo je toga što možete napraviti da se zaštitite. Kada vas netko fizički napadne, rijetko zbog toga bude i sankcioniran jer se većina napada na pravosudnu policiju tretira kao verbalni, a ne fizički napad", navodi Krešo probleme pravosudnih policajaca zaposlenih u OPT-u.
Zaštitari bi trebali preuzeti OPT?
OPT je bio u sklopu Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa kada je osnovan, ali problem je što se od tada do danas u njega nije puno ulagalo, navodi Krešo. Tragedije poput iz Palače pravde kada je čovjek ubio svoju bivšu suprugu, sutkinju i zapisničarku, više se ne događaju zbog pravosudnih policajaca, međutim oni koji donose odluke to zaboravljaju. Dodatni problemi za OPT nastali su 2007. kada se zbog raznih nesuglasica tadašnjih rukovoditelja taj odjel izdvaja iz zatvorskog sustava i postaje dio glavnog tajništva Ministarstva.
"To je utjecalo na način rada i prouzročilo mnoge probleme. Jedan od glavnih je to što nisu postojali pravilnici koji bi regulirali kako rade ljudi zaposleni u OPT-u, pa smo se koristili nekim od pravilnika zatvorskog sustava. Tek je naknadno u Zakon o sudovima integriran manji broj članaka koji se odnosi na OPT. Nedostatak konkretnih zakona i pravilnika najbolje se vidi u propisanim uvjetima za odlazak u mirovinu, ali i isplati te mirovine čije uvjete definira ZIKZ, ali samo za pravosudne policajce koji su zaposleni u zatvorskom sustavu. Ne i za pravosudne policajce zaposlene u OTP-u, iako su i jedni i drugi zaposlenici istog ministarstva. Različiti su i dodaci na uvjete rada koji u zatvorskom sustavu iznose 30%, dok u OPT-u iznose samo 10%, što je najmanji dodatak od svih službenih osoba koje nose službeno naoružanje", navodi Krešo.
Ono što je zanimljivo jest što se svako malo, kada je riječ o OPT-u pojave glasine da će se taj odjel ukinuti i da bi taj posao trebali preuzeti zaštitari. To pak otvara niz ozbiljnih pitanja poput onog koliko bi unajmljivanje zaštitarske firme da radi posao pravosudne policije državu koštalo kao i ono sigurnosnih provjera za zaštitare koji bi radili te poslove. Isto tako, tu je i pitanje ovlasti zaštitara jer pravosudni policajci često asistiraju svojim kolegama koji iz zatvora dovode osumnjičenike i optuženike na rasprave. Sve spomenuto teško spada u opis zaštitarskog posla.
O svim problemima pravosudnih policajaca više pronađite u tekstu Večernjeg lista.
