U posljednje se vrijeme puno priča o nedostatku radne snage, posebno sezonske, nakon što je velik broj ljudi iz Hrvatske otišao raditi u druge zemlje. Jučer je kao rješenje za nedostatak radne snage u turizmu na svom Facebook profilu predložio Thomas Bauer, vlasnik PR agencije Grizli komunikacija, koja je radila PR za Most. On smatra da bi trebalo liberalizirati zapošljavanje djece.
"Da, dobro ste čuli, nema nikakvog razloga da djeca od 12 godina naviše ljeti ne rade velik dio poslova u turizmu. U kapitalističkoj Americi 90% bogate djece ljeti odradi barem mjesec dana prodajući sladoled, hot dogove, konobareći, perući aute ili dostavljajući letke i tiskane medije. Iako im roditelji imaju toliko para da ne samo da ne moraju radit ljeti, nego ne moraju radit do kraja života.
Efekt je dvojak. Osim nadopune radnoj snazi, djeca će se odgajati da ne budu kao roditelji, djedovi i bake. Lijene guzice koje samo gledaju gdje će se uhljebit i što manje radit, a 85% ih neće odradit puni staž', napisao je Bauer na svom Facebooku.
Screenshot Facebook
Na upit Net.hr-a da nam malo podrobnije elaborira svoj status i ideju o zapošljavanju djece od 12 godina, Bauer nije bio zainteresiran za daljnji razgovor o tome, mimo objavljenog Facebook statusa. Status je nakon našeg poziva i maknuo iz javnih objava na Facebooku te su ga mogli vidjeti samo njegovi prijatelji. U međuvremenu, gospodin Bauer o tome je napisao i tekst za Liberal.hr
Pravobraniteljica za djecu: 'Takav prijedlog je neprihvatljiv'
O ideji Thomasa Bauera razgovarali smo pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević. "Ne bih komentirala neozbiljni prijedlog da se omogući zapošljavanje djece od 12 godina jer je to neprihvatljivo sa stajališta prava djece i zaštite djece od izrabljivanja. Srednjoškolci i u sadašnjim uvjetima mogu raditi za vrijeme školskih praznika, uz nužnu dodatnu zaštitu zbog njihove dobi.
Povremeni angažman djece u manjem opsegu na nekim poslovima, primjerice, kada pomažu obitelji u turizmu, nikako ne bi smio imati opseg punog radnog angažmana, niti bi smio prelaziti par sati dnevno. Razvoj radnih navika i odgovornog odnosa prema radu ne bi trebalo brkati s time jer je riječ o odgojnim vrijednostima koje valja razvijati i u obitelji i u školi, uz obavljanje određenih poslova, pri čemu uglavnom nema naplate, a ključna je odgovornost odraslih za zaštitu sigurnosti i dobrobiti djece, odnosno najboljeg interesa djeteta u svakoj pojedinoj situaciji", rekla nam je Helenca Pirnat Dragičević za Net.hr.
Neki poslodavci krše prava djece
Pravobraniteljica ističe da tijekom zimskih, proljetnih i ljetnih praznika srednjoškolci mogu raditi posredstvom učeničkih servisa, no radi se o privremenom i povremenom radu srednjoškolaca. Poslove učeničkog servisa (posredovanja) obavljaju srednjoškolske ustanove sukladno Pravilniku o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem. Za posredovanje za rad maloljetnog redovitog učenika srednjoškolske ustanove moraju imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika ili skrbnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora.
Ipak, pravobraniteljica za djecu ističe da neki poslodavci krše prava djece. Kao primjere navodi zapošljavanje maloljetnika bez obveznog prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, uskratu prava na dnevni i tjedni odmor, određivanje prekovremenog i noćnog rada te neprijavljivanje maloljetnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Zakon: Minimalna dob za zapošljavanje je 15 godina
Inače, zakon zabranjuje rad djece mlađe od 15 godina, a osim toga u Direktivi Vijeća Europe o zaštiti mladih ljudi na radu stoji da najniža dob za zaposlenje ne smije biti niža od najniže dobi predviđene za završetak obveznog školovanja, a u svakom slučaju ne smije biti niža od 15 godina.
Također, Konvencijom o pravima djeteta jamči se djetetu pravo na zaštitu od gospodarskog iskorištavanja i obavljanja svakog rada koji bi za dijete bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje ili bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili socijalni razvoj.
