Kriminalist Dubravko Klarić ocijenio je kako u dogledno vrijeme nećemo dobiti rat protiv droge, ali možemo dobiti neke od bitaka protiv zlouporaba koje Hrvatskoj počine štetu od gotovo dvije milijarde kuna godišnje.
Ocjenjujući aktualne trendove u pogledu zloporaba droga na našem području, Klarić u razgovoru za Hinu ističe kako situacija u Hrvatskoj nije zabrinjavajuća, ali da kao i ranije traži značajnu dužnu pažnju i multidisciplinarni pristup.
Za drugo izdanje svoje knjige 'Droga i kriminal - važni metodički pristupi suzbijanju', koja je značajno izmijenjena i dopunjena sukladno aktualnim trendovima zlouporabe droge na domaćoj i međunarodnoj narkosceni, Klarić ističe da ima posebnu vrijednost za polaznike Policijske škole i studente Visoke policijske škole, a šalje i neke važne poruke roditeljima.
Riječ je o knjizi koja je koncipirana kroz devet poglavlja u kojima autor, kao jedan od najboljih poznavatelja situacije na području kriminologije i zlouporabe droga u Hrvatskoj, daje sveobuhvatan prikaz droge i kriminala. Kroz knjigu možemo pratiti povijesni osvrt zloporabe opojnih droga, međunarodna motrišta u vezi sa zloporabom droga i stanje kriminaliteta, a posebno treba izdvojiti poglavlje u kojem Klarić daje ključne korisne savjete u odnosu na potražnju i potrošnju.
Novi tipovi droga
''Odnos između ponude i potražnje je uspostavljen blizu odgovarajuće razine što se tiče društveno prihvatljivog rizika. No teško je uspostaviti granicu društveno prihvatljivog rizika jer ako imamo samo jedan smrtni slučaj predoziranja drogom ili u svezi sa zloporabom droga ipak govorimo o izgubljenom ljudskom životu'', smatra magistar kriminalistike sa završenim brojnim seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu koji se posebno bavi kriminalističkim, pravnim i psihosocijalnim aspektima zloporabe droga.
Klarić podsjeća kako se iz godine u godinu pojavljuju novi tipovi droga i da potrošačka populacija u Hrvatskoj konzumira sve tipove droga koji se pojavljuju na međunarodnoj sceni, s time da unazad 20 godina raste broj korisnika kokaina i nadomjestaka stimulativnog kokaina, dok heroin kao opijatska droga oscilira na ilegalnom tržištu. Marihuana je i nadalje u svim oblicima najzastupljenija droga, a takva je situacija i na globalnoj razini, ističe član Međunarodnog udruženja za suzbijanje droga I.D.E.A. i Strukovne udruge kriminalista Hrvatske.
Govoreći o nedavnom odbijanju Hrvatskog sabora da usvoji prijedlog Kluba Socijaldemokrata o iskorištavanju punog potencijala konoplje, a što je HDZ-ova parlamentarna većina objasnila kao paravan za legalizaciju marihuane, Hinin sugovornik naglašava kako određeni tolerantni stavovi prema potrošnji marihuane mogu imati negativni učinak.
''Već godinama postoje inicijative za liberalnije stavove prema marihuani no to je parcijalni stav i svakako treba razdvojiti medicinsku i rekreativnu uporabu te droge. Međunarodna tijela poput Ureda za droge i kriminal (UNODC) i Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), a čija je članica i Hrvatska, preporučuju da treba biti oprezan prema zakonskom pristupu i kontroli medicinske uporabe marihuane, ali i prema njezinoj dekriminalizaciji'', kaže stručnjak.
Hiperprodukcija droge
Uz to, Klarić upozorava da je u pojedinim europskim državama koje su legalizirale marihuanu došlo do hiperprodukcije te droge što je uzrokovalo probleme državnoj kontroli. Smatra kako bi legalizacija marihuane u nas dovela do slične situacije s ilegalnim tržištem duhana i alkohola jer bi neoporezivana ilegalna marihuana bila jeftinija od legalne proizvedene.
Klarić također ukazuje da se marihuana koja se danas nalazi na ilegalnom tržištu uzgaja u umjetno stvorenim uvjetima kako bi se značajno povećao postotak tetrahidrokanabinola (THC) koji je glavna psihoaktivna komponenta kanabisa. Takva marihuana, slikovito ističe stručnjak, ''ruši s nogu'', a moguće su i fatalne posljedice.
Dugogodišnji kriminalist sa statusom predavača na Visokoj školi Policijske akademije i nekadašnji predstojnik Vladinog Ureda za suzbijanje zlouporabe droga osvrnuo se i na problematiku krijumčarenja droge i ulaska Hrvatske u šengenski prostor kojeg tek treba potvrditi Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove Europske unije.
''Šengen kao jedna od najvećih zona bez graničnih kontrola ne bi trebao predstavljati problem našim graničnim policajcima jer je naš sustav kontrola kvalitetno razrađen. Štoviše, ulazak u šengenski prostor osigurava bolju komunikaciju represivnih sustava zemalja te zone'', smatra Klarić.
Komentirao je i učestale slučajeve korištenja kokaina i marihuane kod pripadnika Hrvatske vojske. Klarić kaže da ni jedno društvo niti jedna struktura u društvu nije imuna na zlouporabu droge, ali ističe da se protiv pošasti treba boriti smanjivanjem ponude na ilegalnim tržištima. Pritom upozorava da su droge sve više prisutnije među mladima i u ruralnim sredinama i da je primjerice marihuana, statistički i praktički gledano, prisutna na cijelom području Hrvatske u smislu ponude i potražnje.
Glavni razlog
Glavni razlog posezanjem za droge je, ističe Klarić, radoznalost i nagovor okoline. No sve veća pristupačnost droge koja se može nabaviti i putem interneta na tzv. dark web sadržajima, smatra, nije razlog da Hrvatska po uzoru na američku DEA-u osnuje vlastitu policijsku-obavještajnu agenciju za suzbijanje droge, jer je naš cjelokupni represivni sustav u tom smislu dovoljno učinkovit.
Upitan koliko iznosi godišnja šteta od krijumčarenja droge i može li se tom biznisu stati na kraj, stručnjak ukazuje da prema podacima Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) samo ilegalna trgovina i proizvodnja na globalnoj sceni, kreće se oko 700 milijardi USD dolara godišnje, dok su druge štete koje su povezane sa raznim oblicima zlouporabe droga na godišnjoj razini, još dodatno veće. Prema Klarićevoj procjeni u Hrvatskoj bi se moglo govoriti o šteti od oko dvije milijarde kuna koje počini zlouporaba sa svim svojim oblicima.
Kaže da je u borbi protiv droge najvažnije imati odgovarajuću politiku i kvalitetnu strategiju, što mora pratiti europske i svjetske trendove suzbijanja kako ponude tako i potražnju, a može se promatrati kao svojevrsna druga crta obrane, koja je bitna u situacijama kada domicilni represivni sustav zbog određenih političkih i ratnih okolnosti u svijetu ne može djelovati. ''U takvim situacijama ideš na zaustavljanje krijumčarskih ruta koje su ti na dohvat ruke'', smatra dugogodišnji policajac koji ukazuje da je sve više hrvatskih državljana označeno kao organizatora krijumčarskih lanaca, a što je relativno novo na globalnoj narkosceni.
''Krijumčari su uvijek korak ispred policije jer se novim modalitetima prilagođavaju aktualnoj situaciji. Ne možemo dobiti rat protiv droge, ali možemo dobiti neke bitke u tom ratu'' naglašava Klarić zaključujući da su u borbi protiv zlouporabe droge, osobito među mladima, podjednako bitni preventivni i edukativni programi, ali značajno i obitelj, što će zajednički djelovati kao socijalni štit preko kojeg neće proći bilo koji oblik devijantnog i rizičnog ponašanja.
Upravo najnovije izdanje Klarićeve knjige, uz prikaz metodičkog pristupa zlouporabe droge, šalje i neke važne poruke roditeljima koji bi, prema njegovim riječima, trebali imati u vidu misao ''odbaci sve hitno, jer djeca su bitno!''.
