Obnova razrušenih kuća na području Petrinje, Gline i drugih mjesta pogođenih nedavnim potresom bit će zahtjevan posao u kojem se ne bi smjeli dogoditi propusti kao prilikom obnove kuća na istom području nakon Domovinskog rata. Upozorio je na to i Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori gostujući na HRT-u.

"Sada se jako dobro vidi kod ovog petrinjskog potresa, koji je ipak bio znatno jači nego zagrebački, što znači kada su kuće u obnovi građene na starim temeljima. Od temelja se kreće, ako nemamo dobar temelj, nećemo napraviti ni zgradu koja će izdržati sljedeći takav potres, a želimo da svaka ta obnovljena zgrada traje minimum 50, a vjerojatno 100 godina kao nekakva okvirna vrijednost", rekao je Matković.

Gradit će se replike stradalih objekata

U središtu Petrinje stradale su i kuće stare oko 200 godina, a Matković upozorava da su one bile pojedinačno zaštićene kao kulturno dobro, ali i kao cjelina.

"Vjerujem da neće biti velikih odstupanja od vrijednosti koja je u prostoru bila prije samog potresa. Ono što vidim da je neophodno, a mislim da to sada razumiju i sve službe koje se bave zaštitom spomeničke baštine, to je da se obnovi takvih objekata mora pristupati na jedan drugačiji način i da će ta obnova, čini mi se, ipak najvećim dijelom ići u smjeru rađenja replika tih objekata, koje će ipak morati zadovoljiti sve zahtjeve modernog vremena, kako bi mogli i sljedećih sto godina stajati i činiti ambijent centra Petrinje", kazao je Matković.

U slučaju Petrinje, sreća u nesreći je - kaže Matković - što postoji snimljeno stanje objekata iz vremena obnove nakon Domovinskog rata.

"Prema mojim saznanjima, prilično je mnogo dokumentacije pripremljeno kako bi se moglo početi s razradom kvalitetne zamjenske gradnje na tim mjestima. Pritom moramo biti svjesni da je naša građevinska industrija u padu već godinama i da imamo ograničene resurse unutar te industrije", upozorio je.

Moguće trajno rješenje su i montažne kuće

Matković se osvrnuo i na izjavu ministra graditeljstva Darka Horvata koji je rekao da su jedno od mogućih trajnih rješenja - montažne kuće.

"Jedan od mogućih puteva je ta 'predgotovljena' modularna gradnja, koja bi omogućila da se kvalitetne kuće naprave u tvornicama i da se tamo donesu u nekim segmentima i slože. Svaki takav objekt koji bi se gradio, svakako mora biti kvalitetno projektiran", rekao je dodavši da se takvi objekti trebaju uklopiti u tradicijske vrijednosti arhitekture.

Prilikom obnove na Banovini trebat će razmišljati i o tome da se domaćinstvima osigura i prostor za gospodarsku ili poljoprivrednu djelatnost.

"Taj kraj općenito, još od Domovinskog rata, teško živi i gospodarstvo se ondje nije oporavilo. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti ondje i nakon ove nedaće, sigurno im moramo osigurati i nekakav gospodarski prosperitet" rekao je Matković u Studiju 4 HRT-a.

"Drvena gradnja kao lakši model gradnje je na području pogođenom potresom vrlo kvalitetno preživjela", zaključio je.