Split će u poslije nedjeljnih izbora preuzeti novi gradonačelnik, a kolike šanse za to imaju dva kandidata otkriva istraživanje Promocije plus za RTL Danas.
Nakon Zagreba, Osijeka i Rijeke donosimo posljednje istraživanje uoči odluke građana u drugom krugu lokalnih izbora – na redu je Split. U tom se gradu vodi najnapetija bitka jer je kandidat Centra Ivica Puljak HDZ-ova Vicu Mihanovića u prvom krugu pobijedio s manje od četiri postotna boda prednosti.
I Split će, kao i Osijek, Zagreb i Rijeka, od nedjelje imati novog gradonačelnika. Ni u Splitu se aktualni gradonačelnik, HDZ-ov Andro Krstulović Opara, nije kandidirao za još jedan mandat. Svoju bi poziciju rado prepustio stranačkom kolegi Vici Mihanoviću kojeg javno podupire, no prema rezultatima istraživanja, za to veće šanse ima pobjednik prvog kruga, kandidat Centra Ivica Puljak.
Bira ga gotovo 46,7 posto splitskih birača, dok se za Mihanovića odlučilo 38,9 posto ispitanika. Puljak je u prvom krugu osvojio gotovo dvije i pol tisuće glasova više od Mihanovića, ali sada se među njima dijele glasovi kandidata koji su u prvom krugu ispali.
Velik postotak neodlučnih
Koliko će bitka u nedjelju biti tijesna, govori postotak neodlučnih birača (12,2 posto) koji mogu i promijeniti pobjednika, osobito kada u sve uračunamo i statističku grešku!
Od Splićana koji će izići na izbore, njih 46,9 posto bira Puljka, a vidimo da je sličan i postotak Splićanki (46,4). Mihanovića, pak, muški birači biraju nešto češće od žena (42 posto u odnosu na 35,9).
Gledano po dobnim skupinama, Puljak najbolje stoji među najstarijim sugrađanima. Najčešće ga planiraju zaokružiti stariji od 70 godina (53,8 posto). Mihanović najbolje stoji među građanima u dobnoj skupini od 50 do 59 godina (43,2 posto), dok plan da u nedjelju ponište listić najčešće imaju najmlađi birači (čak 6,3 posto).
Kad je u pitanju obrazovanje birača, Puljak najbolje stoji kod visoko obrazovanih (57,7 posto). U toj skupini Mihanović ima najmanje birača, a najviše ih ima među biračima bez obrazovanja (66,7 posto).
Dolazimo i do svjetonazorskog usmjerenja gdje je očekivano vidljivo da kandidata Centra najčešće biraju građani ljevice (92,6 posto). Pjevanje ustaške pjesme u mladosti očito mu nisu zamjerili, dok Mihanović najbolje stoji kod sugrađana desnog usmjerenja (84 posto).
Kako stoje kod birača drugih kandidata?
Upravo se ovi podaci vide i u raspodjeli glasova opcija koje su ispale u prvom krugu. Među biračima stranke Željka Keruma, Mihanović je uvjerljivo prvi izbor: 72,2 posto, dok ih 16 posto planira zaokružiti Puljka iako je Kerum javno pozvao na glasanje za Mihanovića. Malo je neodlučnih (dva posto), ali 9,8 posto birača HGS-a poništit će listić. Podsjetnik da je za Keruma u prvom krugu glasalo gotovo 10 tisuća Splićana!
SDP-ov kandidat 16. svibnja je osvojio upola manje glasova, a uvjerljivu potporu u drugom krugu SDP-ovi birači daju Ivici Puljku, njih čak 82,9 posto.
Još uvjerljiviju potporu Puljku daju birači koalicije oko MOŽEMO!, njih 94 posto. Zanemariv je postotak onih koji su za Mihanovića (4,3 posto), a malo je i neodlučnih (1,7 posto).
U Gradsko vijeće ušao je i Most, čiji su članovi podijeljeni, ali nešto češće od HDZ-ova kandidata (38,1 posto) i oni ipak biraju kandidata Centra (41 posto).
Puljak je češći odabir i kod građana koji su glas dali listi poduzetnika Tomislava Mamića i Branke Ramljak (40 u odnosu na 23,6 posto), no ovdje je značajan postotak neodlučnih (36,4 posto).
Hoće li Split ponovno izabrati HDZ-ova gradonačelnika ili u zgradu Banovine dolazi Ivica Puljak? Utrka je tijesna, a odluka je na Splićanima s pravom glasa.
U nedjelju, kad se provodi jedina prava anketa, pozivamo vas da sve o izlaznosti i rezultatima pratite na RTL-u. Od izvanrednih vijesti tijekom cijelog dana, do prvih rezultata i cjelovečernje emisije.
Uz nezaobilaznu analizu rezultata, tko slavi, a tko tuguje doznajte od naših reportera koji će se javljati iz svih krajeva Hrvatske!
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 600 ispitanika u gradu Splitu 25. i 26. svibnja 2021. godine. Standardna greška uzorka je +/- 3,99 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto
