Dostavljači i vozači Wolta, Glova, Ubera i Bolta, zaslužuju jednaku zaštitu kao i svi drugi radnici. Tako misli Europska komisija, koja je prvi put predložila mjere kojima im planira poboljšati uvjete rada.
Radnika takozvane gig ekonomije u Europi ima gotovo 30 milijuna. Oni danas, svi znamo, nemaju pravo ni na bolovanje ni na godišnji, niti su zapravo zaposleni.
Rijetki o tome razmišljaju dok čekaju da im hrana na kišni dan s drugog kraja grada stigne za 6 kuna. Znače li nova pravila da ćemo ubuduće skuplje plaćati vožnje i dostavu? I koje promjene možemo očekivati? Kristina Čirjak za RTL Direkt.
Po danu i po noći njih tisuće sa zelenim, plavim i žutim torbama brine se da ne budemo dugo gladni i žedni i da jedemo otkud nam padne na pamet, po cijeni malo većoj nego što bi platili u restoranu. Oni su konobari na biciklu.
Leonardo taj posao radi tri godine. Danas je prešao više od 50 kilomatara. Za osam radnih sati zaradi od 350 do 400 kuna.
Je li mu to glavni, honorani ili kakav posao?
"Glavni, cijeli život sam na biciklu tako da je meni ovaj posao san snova, koliko god čudno zvučalo."
Kako je prijavljen, za stalno ili honorarno?
"Honorarno", kaže.
A doprinosi?
"Sam si plaćam."
Imaju dobru zaradu i rade kad žele, ali nemaju pravo na bolovanje i godišnji odmor. Ursula von der Leyen misli da to više ne može tako.
Procjenjuje se da u Europskoj uniji putem platformi radi 28 milijuna ljudi, od čega je najmanje pet i pol milijuna radnika lažno samozaposleno i bez ikakvih radničkih prava i socijalnih naknada. To bi trebala promijeniti nova europska Direktiva koja na snagu stupa za dvije godine.
Trebali bi imati pravo na minimalnu plaću, bolovanje, godišnji. Da im plaća bude registrirana, da mogu dizati kredit i djecu slati u vrtić, a što sada ne mogu.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
"Takva ekonomija je nama potrošačima omogućila jednostavnu dostavu hrane po relatvino povoljnim cijenama, jednostavno naručivanje taksija po isto tako nižim cijenama. S druge strane, mi potrošači u tome zaboravljamo radnike, odnosno bicikliste koji voze po gradu, koji nemaju nikakvo osiguranje u slučaju ozljede, a kamoli u slučaju gubitka života. Tako da su ti radnici poprilično nezaštićeni."
U Boltu, ali i u Uberu su zabrinuti zbog prijedloga Europske komisije i upozoravaju da bi to moglo imati suprotan učinak, dovodeći tisuće radnih mjesta u pitanje.
Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za Hrvatsku:
"Ono što je evidentno je da platformski rad ima vidljiv utjecaj tržištu rada. Tu bih istaknuo fleksibilnost tog rada i to je nešto što je prepoznato od strane našeg kurira. Što se tiče utjecaja na poslovanje Wolta, teško je reći, trebamo pričekati nekih 12 do 18 mjeseci kako bi stvari bile jasne."
U Glovu kažu da kuririma neovisnost odgovara i da bi za njih "Direktiva" značila manju fleksibilnost i mogućnost rada na samo jednoj platformi. S čime se slaže i Tina, po struci veterinarka koja pizze i burgere na biciklu dostavlja već osam godina.
Je li joj ovo dodatni ili glavni posao?
"Glavni."
Je li zadovoljna uvjetima?
"To što se nudi meni paše, mom karakteru", kaže.
Očekuje li da će joj se europskom Direktivom poboljšati uvjeti?
"Pa, vjerojatno će nam to sve skinuti s plaće... To je kapitalizam", objasnila je zašto tako misli.
Ta takozvana GiG ekonomija se proslavila 2009. u recesiji kada je brojnima bila spas nakon otkaza, ili blokiranima kruh. U pandemiji je doživjela bum pa se s njom počela baviti i Europska komisija.
"Ja osobno ne mislim da će ta ekonomija nestati, ali će troškovi takve ekonomije postati veći pa će i određene usluge postati skuplje", tumači Ivanov.
Pa bismo mogli ostati bez vožnje s jednog kraja grada na drugi za 50 kuna ili ručka čiju dostavu plaćamo 6 kuna. I to bi bilo OK kad bismo barem znali da će ljudima koji su na ulici non-stop, biti bolje.
