Naime, popis stanovništva i ove će godine poslužiti za "bildanje" broja katolika u Hrvatskoj.
U obrascu za popis stanovništva, pod rednim brojem 21, nalazi se pitanje vjeroispovijesti. Građanima se na prvom mjestu nudi da se izjasne kao katolici, potom kao "drugo", na trećem mjestu nalazi se mogućnost izjašnjavanja "nevjernikom", a na kraju se otvara mogućnost da se građani ne izjasne po tom pitanju. Pritom je otvoreno nekoliko problema i pitanja, a jedno od glavnih je zašto se katolike privilegira, dok će svi ostali vjernici (pripadnici drugih vjerskih zajednica) morati znati točan naziv zajednice kojoj pripadaju, koje nisu predefinirane kao katolička vjeroispovijest, i koje će popisivači stanovništva morati ručno upisivati u obrazac, što za katolike neće morati činiti.
Obrazac za popis stanovništva ide za tim da se i dalje nerealno "bilda" broj katolika u Hrvatskoj, od kojih će se na popisu tražiti samo odgovor "da, katolik sam", dok će se za druge vjernike tražiti dodatni podatak s potpitanjem popisivača: "A kako se zove Vaša vjera?" Pritom ne treba smetnuti s uma kako je izjašnjavanje katolikom u Hrvatskoj često shvaćeno kao dodatna potvrda nacionalnog identiteta, a ne kao čisto vjersko opredjeljenje pojedinca.
Osim toga, u popisu se nude tri mogućnosti: katolik, ostalo i nevjernik (plus mogućnost neizjašnjavanja). Pritom nije jasno u koju kategoriju popisivači misle ubrajati agnostike. Naime, agnostici nikako ne mogu ići u skupinu nevjernika (ateista) jer oni to zapravo i nisu, ali, s druge strane, ne mogu se upisivati i pod ostale vjerske skupine jer nemaju i zapravo ne žele registriranu vjersku zajednicu.
Hrvatski obrazac nije u skladu s preporukama UN-a
Državni zavod za statistiku izdao je Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva Ekonomske komisije za Europu Ujedinjenih naroda.
U preporukama se posebno ističe da se prikupljeni podaci "trebaju temeljiti na slobodnom samoizjašnjavanju osobe, a upitnici trebaju sadržavati otvorena pitanja kako bi se omogućilo prepoznavanje malih ili izdvojenih skupina i lokalnih vjeroispovijesti".
Što se tiče dodatnih mogućnosti koje se mogu prikupljati kroz popis stanovništva, u preporukama UN-a spominje se mogućnost izjašnjavanja vjernika po pitanju prakticiranja vjere. Kad bi se u popisu stanovništva u Hrvatskoj uvelo i to pitanje, vjerojatno bi se dobio realniji broj katoličkih vjernika, piše portal Križ života.
Vezani članci:
arti-201010310062006 arti-201007010573006 arti-201101170447006 arti-201101050390006 arti-201101090009006
