Tjedan dana je prošlo od kad su objavljeni rezultati popisa stanovnika, taman vremena da se slegnu i dojmovi i brojevi.
Jeste li znali da u Sesvetama živi pa skoro duplo više ljudi nego cijeloj u Lici? Jeste li znali da Dubrava ima gotovo isti broj stanovnika kao Osijek?
Jeste li znali da glas Dalmatinaca na izborima vrijedi manje nego glas Slavonaca? Jer na istoku zemlje mnogi su iselili čak 136.000 ljudi. To znači da su ionako zbrčkane izborne jedinice koje nemaju veze sa stvarnošću još nepravednije.
U Lici je svaka druga kuća prazna
Lani nam se doista dogodio baby boom, kažu podaci iz bolnica. Rodilo se 649 beba više nego 2020. No, to je više slučajnost nego demografski pokazatelj.
"Kad je lockdown popustio, djeca začeta u 6.,7. i 8 mjesecu rađala su se u proljeće 2021, i imamo lagani porast broja živorođenih, ali one ne mogu definitivno biti zamjena za tako veliki broj iseljenih koje smo imali zadnjih deset godina, barem 350, 400 tisuća ljudi je iselilo", objašnjava Ivan Čipin s katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu.
Prošle godine smo imali i rekordan broj umrlih najviše u posljednjih 70 godina. Demografi predviđaju: bit će ih više od 60.000.
Split je izgubio 15 tisuća, Rijeka i Zagreb po 20, a Osijek je za točno 11.200 ljudi siromašniji nego prije deset godina i ispao je s liste velikih gradova iznad 100 tisuća stanovnika.
Samo Novi Zagreb istok i zapad ima 13.000 više stanovnika nego cijela Rijeka, i 25.000 stanovnika više nego cijeli Osijek. U Lici je svaka druga kuća prazna, daleko nije ni zaleđe Dalmacije.
Usamljena su i žumberačka brda. Do Vlašić brda na Žumberku vodi asfaltirana cesta, no tamo odavno nitko ne živi. Isto je i u obližnjim Grgetićima, Jezernicama, Plavcima, Popovićima Žumberačkim, Žumberačkom Tisovcu, ukupno u 191 naselju diljem lijepe naše ne živi nitko.
No, nije sve tako sivo, devet gradova malo je naraslo od posljednjeg popisa. Sveta Nedelja kraj Zagreba ima 248 ljudi više nego prije deset godina.
"Sve je dobro, ljudi su dobri, sve je dobro", kaže stanovnik Svete Nedjelje Željko.
"Sveta Nedelja je izuzetno lijepo, malo mjesto, sve vam je blizu sve na dohvat ljude, imate škole imate jako puno parkića, biciklističkih staza imate jako puno mladih, veselih osoba, i to je to", kazao je Damir iz Svete Nedjelje.
U Svetoj Nedjelji ukinut je prirez, komunalne naknade i porez na potrošnju, a uvedena su porezna rasterećenja. Međutim, demografi misle da im je najveća prednost blizina Zagreba.
Ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika
"To su tipična naselja suburbanog prstena koja se jednostavno razvijaju po sistemu jeftinijeg stanovanja i slobodnih prostora za stambenu izgradnju. Ključni razlog zašto ljudi sele je jeftinije stanovanje, znači jeftiniji kvadrati", smatra Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnost.
Kvadrati baš i nisu jeftiniji u Njemačkoj, Austriji i Irskoj ipak tamo se najčešće hrlilo iz Hrvatske. Koliko točno, popis ne otkriva.
"Ako migracijski saldo kaže da postoji razlika broja odseljenih i doseljenih, znači da smo negdje u minusu 114 tisuća. Očito je da je taj broj nestao migracijama, međutim realno je da je iz Hrvatske iselilo 400 tisuća ljudi, jer mi stalno zaboravljamo da u Hrvatsku i doseljavaju ljudi, njih je oko 150 do 200 tisuća doselilo u ovom razdoblju", pojasnila je Klempić Bogadi.
Kad Hrvati odsele, na rodnoj adresi, za svaki slučaj, ostanu prijavljeni pa smo valjda jedini narod u svijetu koji ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i to za 209 tisuća.
Apsurda je još, imamo više birača nego punoljetnih građana. Ako nas je doista 3 milijuna i 888 tisuća, kako to da imamo samo 200 tisuća birača manje?
"Ako uzmete uređene države zapadne Europe, koje su demografski isto tako starije nacije kao i Hrvatska vidjet ćete da otprilike 80 posto stanovništva su uključeni u biračko tijelo. U Hrvatskoj je to redovito preko 90 posto i tu svakako da neke stvari ne štimaju", kaže Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Ne štima ni to što na izborima glas Slavonaca i Dalmatinaca ne vrijedi jednako. Jer, svaka izborna jedinica bira po zastupnika, premda nemaju ni približno isti broj birača. Pogotovo nakon što je u zadnjih 10 godina Slavonija opustošena. O svemu tome je još prije deset godina progovorio i Ustavni sud, no očito ga nitko ne sluša.
"Kad bi Ustavni sud svojim upozorenjem jednostavno dao do znanja da neće prihvatiti zakonite i ustavne izbore ukoliko izborne jedinice ne budu prema zakonu napravljene, ja mislim da bi to sasvim sigurno dovelo do dogovora i promjene", smatra Čular.
No, to je u Hrvatskoj poprilično nerealno. Prije će se zbog poražavajućih rezultata osnovati neko povjerenstvo, koje će onda usvojiti strategiju i akcijski plan.
Zatim će okrenuti priču na zabavnu stranu popisa koja sve zanima poput: koliko točno ljudi u Virovitičko - srijemskoj županiji kosi travu pred kućom, koliko ljudi u Splitu vozi bicikl, koliko ljudi u Zagrebu dijeli postelju s osobom istog spola.
Doznat ćemo i koliko je u Hrvatskoj katolika, koliko svemiraca, koliko pastafarijanaca i ono što sve zanima koliko je vodokotlića na ispiranje, a koliko bez ispiranja.
