Ako netko ne živi na adresi na kojoj je prijavljen policija će ubuduće sama moći odjaviti takvu osobu, predlaže to Vlada novim Zakonom o boravištu, koji zauvijek briše termin prebivališta i zamjenjuje ga trajnim boravištem. Prema sadašnjem zakonu osobu koja na nekoj adresi ima prebivalište, ali tu ne živi, nije bilo moguće odjaviti ukoliko sama ne podnese zahtjev.
Takve bi zakonske odredbe trebale pomoći i sređivanju popisa birača kojih u Hrvatskoj, zemlji od 4,29 milijuna stanovnika, ima više od četiri milijuna. Sređivanje popisa birača od Hrvatske traži i EU komisija jer bi sljedeće godine građani Hrvatske prvi put trebali glasovati i na izborima za europski parlament, piše Novi list.
Puno posla za policiju
Prijedlog zakona ukida pojam prebivališta, jer ga nema ni u Ustavu, i uvodi pojmove trajnog i privremenog boravišta. Privremeno boravište morat će prijaviti svatko tko mijenja adresu stanovanja na više od tri mjeseca, s tim da se privremeno boravište može prijaviti najviše na godinu dana i može se još jednom toliko produžiti.
Kako bi nekog brisala iz trajnog ili privremenog boravišta policija će morati obaviti terensku provjeru koja utvrđuje i provjeru živi li uža obitelj pojedinog građana na toj adresi, jesu li mu djeca prijavljena u školu ili vrtić, a uključena je i provjera ima li netko trajno boravište u inozemstvu. Uz to, u slučaju kad netko dolazi iz druge države i prijavljuje trajno ili privremeno boravište policija je dužna provesti terensku provjeru kako bi utvrdila je li kod prijave dao istinitu izjavu.
Glas za dijasporu
Prije dvije godine Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu, ali taj zakon nikada nije usvojen. Protiv njega je bila Komisija Iustitia et pax HBK-a uz objašnjenje da bi takav prijedlog doveo do novog egzodusa Hrvata iz BiH budući da bi morali izabrati prebivalište u Hrvatskoj ili BIH. Osim Hrvata iz BiH koji žive u toj zemlji, a prijavljeni su i mogu izaći na izbore u Hrvatskoj, veliki je broj i hrvatskih državljana srpske nacionalne manjine koji više ne žive u Hrvatskoj, ali imaju prebivalište i također mogu na izbore. Nitko od njih neće izgubiti hrvatsko državljanstvo i pravo glasa, ali će glasati na listi za dijasporu.
